Zbog čega je plastenička proizvodnja sve rizičnija?
Ilustracija (Foto: pixinoo/shutterstock.com)
- Prinosi su bolji nego prošle godine, krompir, beli luk i šargarepa su lepo rodili. Radili smo i celer i cveklu. Zadovoljni smo prinosima. Za rukom nam nisu išle kupusnjače - kaže Vlček.
Na pitanje o uticaju oluja i naglih vremenskih promena na povrtarstvo, kolike su štete i kako nadoknaditi štetu, sagovornik Radio Novog Sada odgovara da je poslednje nevreme uništilo tri plastenika:
- S obzirom da je od 4.000- 5.000 EUR plastenika, on sebe otplati za dve do tri godine, pa je povrtarstvo u poslednje vreme postalo neisplativo, jer se ugovorene narudžbine ne mogu izvršiti.
Mirko Vlček je poznat i po organskoj proizvodnji i ovim poslom bavi se već 11 godina.
- Prve tri godine su bile neprofitabilne, tada smo se upoznavali sa proizvodnjom i ekpserimentisali, učili o tržištu. Tek nakon toga se može zaraditi, a danas se vidi napredak, imamo proširenu plasteničku proizvodnju i voćarstvo - kaže.
Dodaje da se bez problema prodaju organske jagode, maline, kruške, jabuke.
Info sa lokala:
Bačka Palanka
Tagovi:
Mirko Vlček
Pivnice
plastenička proizvodnja
proizvodnja u plastenicima
rizici plasteničke proizvodnje
povrtarstvo u organskom režimu
organska proizvodja povrća
organska proizvodnja voća
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora