U Srbiji niko ne kontroliše upotrebu pesticida?
(Foto: Pixabay / maxmann)
Pesticidi su sredstva koja se koriste za suzbijanje štetnih bioloških agensa koji prouzrokuju biljne bolesti. Neophodni su kao zaštita voću, pogotovo nekim vrstama.
- Najzahtevnija za tretiranje je jabuka. Ako se ide na ozbiljnu zaštitu neophodno je uraditi između 12 i 15 tretmana godišnje. S druge strane, pesticidima se najmanje tretiraju lešnik i orah - objašnjava za Biznis.rs Miloje Pavlović, magistar zaštite bilja.
Na pitanje kako potrošači mogu da provere koliko je tretirano neko voće koje su kupili na pijaci, sagovornik portala odgovara – nikako.
- Kada je usvojen Zakon o zaštiti bilja, još 1999. godine, sve je do detalja bilo propisano. Od registracije preparata, aktivnih materija, rastvarača, uvoza, tehničkih i kadrovskih uslova za proizvodnju pesticida, kao i uslova za maloprodaju i veleprodaju. Sve je objašnjeno, samo kontrolu ostataka pesticida ne kontroliše niko. Iako se navodi da tu kontrolu vrše regionalni zastupnici za poljoprivredu, to nije tačno - tvrdi Pavlović.
On dalje navodi da proizvođač može, kada želi, da dobije sertifikat da je hrana zdravstveno ispravna i da nema ostataka od pesticida, ali da niko ne vrši analizu na sve pesticide već "samo na one koji se više ne koriste ili su davno zabranjeni, pa onda kažu da njih nema".
- Odgovorno tvrdim da nema nikoga u našoj državi ko ozbiljno radi na kontroli upotrebe pesticida. Dešava se da ih ljudi nabavljaju u maloprodaji i da ne znaju kako da ih upotrebe, a nisu svesni koliku štetu mogu da naprave - upozorava sagovornik portala Biznis.
Kada je reč o vrstama pesticida koji se koriste u Srbiji, Pavlović kaže da postoji lista koju Uprava za zaštitu bilja svake godine ažurira.
- Na tržištu su prisutni kvalitetni preparati multinacionalnih kompanija kao što su Bayer, BASF, Syngenta, ali postoje i generici koji se proizvode od aktivnih materija iz Kine i Indije. Svi oni koji su u prometu imaju dozvole od ministarstva poljoprivrede, odnosno Uprave za zaštitu bilja. Postoji jasna zakonska regulativa od uvoza do proizvodnje, odnosno prometa, koju bi trebalo tačno ispoštovati - kaže Miloje Pavlović.
Agronomi se slažu u jednom, a to je da bi svi akteri uključeni u proces proizvodnje hrane trebalo da budu edukovani, ne samo o pravilnoj primeni pesticida, poštovanju karence (period koji mora da protekne od aplikacije pesticida do berbe ili žetve), već i da vode računa o odlaganju ambalaže i zaštiti korisnih organizama.
- Nestručnom primenom pesticidi mogu da ugroze biljke, životinje, pre svega insekte, pa čak i ljude. To su otrovi i ako se koriste nestručno mogu da naprave veliku štetu. Svako ko hoće da primeni određeni pesticid je obavezan da detaljno pročita uputstvo za primenu. Ako se primenjuje neki preparat postoji radna karenca na toj površini, gde je određeno da sat-dva ili dan-dva niko ne sme da boravi na površini koja je tretirana pesticidima. Ukoliko se proizvođači pridržavaju uputstava ne može doći do problema, odnosno sve je bezbedno - zaključuje magistar zaštite bilja.
Proizvodnjom pesticida i hemikalija za poljoprivredu u Srbiji se, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, bave 22 preduzeća..
Firme:
Uprava za zaštitu bilja
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora