Ratarstvo zamenio voćarstvom - Za hektar pod višnjom ili šljivom potrebno oko milion dinara
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/Nowaja)
Jedan od glavnih i najvećih razloga jesu žestoke suše koje pogađaju taj deo Banata, ali i zbog nemogućnosti da u suvom ratarenju u značajnoj meri utiču na rezultate prinosa, objašnjava sagovornik Agrokluba.
- Prepoznali smo voćarstvo kao jednu od mogućnosti gde bismo mogli da ostvarimo dobre rezultate. U razgovoru sa ljudima koji su u sličnom poslu, kao i sa stručnjacima, došli smo do zaključka da bi bilo pametno da se opredelimo za voćarstvo - kaže Kovač.
Tibor i njegova porodica su se odlučili za sorte koje se koriste u industrijskoj preradi i proizvodnji. Na oko tri hektara raste oblačinska višnja, dok su na nepuna dva hektara šljive sorte stenlej.
- Kada smo ušli u ovaj posao nismo išli grlom u jagode, već smo svaki korak isplanirali. Dobro smo se raspitali šta je to što mi možemo da proizvedemo, za šta je pogodna parcela koju posedujemo, kao i da procenimo naše kapacitete. Cilj nam je bio da kvalitetno uzgajamo voćke i da ih kvalitetno oberemo - pojašnjava domaćin.
Mašinsko održavanje voćnjaka
Porodica Kovač kaže da nije u mogućnosti da obezbedi ljudstvo koje je potrebno za uzgoj stonih sorti tih voćki, koje bi se morale ručno brati.
- Na površini od oko pet hektara to bi zahtevalo desetine, možda i stotine ljudi. Veći deo voćnjaka održavamo mašinski, atomizerima i malčerima. Takođe, plan nam je da kada jednog dana ovaj voćnjak stasa, berbu radimo isto mašinski, tresačem. Tu mašinu može da opsluži od šest do deset ljudi i da učinak bude zadovoljavajući, a sav posao na kraju bude isplativ - kaže Kovač.
U posao su pored Tibora, uključeni i njegov brat, supruga, roditelji, a želja mu je da to jednog dana preuzmu i njegova deca. S obzirom da su se prethodno bavili ratarstvom, imali su deo potrebne mehanizacije za pripremu zemljišta za voćnjak.
- Za posao sadnje smo dobili sredstva od Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo. Prvo smo dobili pomoć za postavljanje ograde, koja je neophodna zbog zaštite od divljači jer zečevi i srne mogu da naprave ozbiljan problem u neograđenom mladom voćnjaku - kaže Tibor.
On dodaje da su od Pokrajine dobili i subvencije za postavljanje sistema za navodnjavanje, što je ujedno bio i jedan od pokretača da se opredele za ovaj vid proizvodnje jer će, nada se, osigurati prinos u sušnim i stresnim vremenima.
Na redu zimska zaštita bakrom
Voćnjak je u fazi mirovanja, a nedavno su izvađene sadnice koje se nisu primile. Takvih je oko 1%, odnosno pedesetak komada.
- Pripremamo se da zanovimo sadnice koje se nisu primile. Kada otpadne svo lišće uradićemo zimsko prskanje, odnosno zaštitu bakrom. I to je to za ovu godinu. Inače, prema našoj računici, hektar zasada košta oko milion dinara. Jabuka i zahtevniji zasadi su i skuplji. Nije sve u ratarstvu, moramo na kvalitetnije načine da angažujemo sve naše resurse i uposlimo ljude - zaključio je Kovač.
Njegov plan je da biljke u narednoj godini održi zdravim, kao i da nabavi mašinski tresač, koji će kaže osim za svoje potrebe, koristiti i uslužno. Takođe, nada se da će naći pouzdanog kupca, koji će znati da ceni trud i ulaganja, koja iziskuje ova proizvodnja.
Info sa lokala:
Novi Bečej
Tagovi:
Tibor Kovač
višnje
šljive
suvo ratarenje
oblačinska višnja
stenlej
mašinsko održavanje voćnjaka
mašinska berba voća
atomizeri
malčeri
mašinski tresač
sistem za navodnjavanje
zimsko prskanje bakrom
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora