NavMenu

Praistorijska i srednjovekovna baština Beograda u Konaku kneginje Ljubice - Neki od najvažnijih predmeta izloženi prvi put

Izvor: RTS Četvrtak, 20.04.2023. 09:36
Komentari
Podeli
(Foto: Print screen / Google maps)
Izložba "Novi život stvari - konzervacija i restauracija arheoloških predmeta za novu stalnu postavku Muzeja grada Beograda" otvorena je u Konaku kneginje Ljubice. Neki od najvažnijih predmeta praistorijske i srednjovekovne baštine Beograda izloženi su prvi put.

Na izložbi su raskošni srebrni pojas iz petog veka pre nove ere, glineni model kuće iz bronzanog doba, oslikani bokal iz vremena Sulejmana Veličanstvenog. Mnogi predmeti rekonstruisani su na osnovu fragmenata, udahnut im je novi život i kada se završi uređenje zgrade Muzeja grada Beograda, biće među najznačajnijim eksponatima u stalnoj postavci.

- Predstavljamo najstariju prošlost grada na ovoj izložbi. Konzervirano je preko 300 predmeta, izloženo oko 120 i zapravo to su predmeti koji će činiti okosnicu nove stalne postavke u arheološkom delu zgrade u Resavskoj ulici, u novom muzeju - kaže Miloš Spasić, koautor izložbe.

Predmeti od gline, metala i stakla obrađeni su u jednom od najobimnijih muzejskih poduhvata poslednjih decenija. Zasluge se pripisuju konzervatorskom timu, a ova izložba je omaž njihovoj profesiji.

- To je veliki izazov za konzervatora, zato što svaki od tih predmeta u stvari ima neke svoje probleme koje treba rešavati, ali utoliko je veće zadovoljstvo kad se završi i kad se dobije predmet kome je vraćena njegova lepota i da je vraćena čitljivost tih predmeta - ističe Zvezdana Popović, viši konzervator.

Jedan od slogana izložbe "Novi život stvari" je citat čuvenog umetnika grnčarije Kolina Pirsona: Arheologija bez konzervacije je čist vandalizam.

Deo postavke je i konzervatorski atelje, a do 7. maja publika će moći da otkrije kako od predmeta ili njegovih delova koji su bili ispod zemlje vekovima nastaje kulturno blago.
Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Prvo nepokretno imanje koje je država kupila i isplatila iz narodne kase bio je Knežev dvorac 1818. za 15.000 groša.

Do 1829. godine, na mestu između zgrade Patrijaršije i današnjeg konaka nalazio se drugi (stari) dvor, koji je upotrebljavan za stanovanje. S obzirom na njegovu starost i oronulost, knez Miloš je odlučio da sazida drugi konak. Novi konak, kako je zvan u vreme građenja, bio je veći i reprezentativniji od Gospodarskog, jer je trebalo i da posvedoči o narasloj ekonomskoj moći i učvršćenoj vlasti Miloša Obrenovića posle dobijanja Hatišerifa 1830. godine.

Konak je građen u periodu od 1829-1830. godine. Prema zamisli kneza Miloša, trebalo je da ima dvojaku namenu, da bude stan njegove porodice, kneginje Ljubice i sinova Milana i Mihaila, kasnijih srpskih knezova, a u isto vreme i dvor za rezidenciju. Izgrađen je po idejama i pod nadzorom Hadži-Nikole Živkovića, pionira srpskog neimarstva. (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.