NavMenu

Projekat Besac Heritage Retreat nagrađen na Balkanskom bijenalu arhitekture u Beogradu

Izvor: eKapija Sreda, 15.12.2021. 16:36
Komentari
Podeli
(Foto: Univerzitet Crne Gore)
Arhitektonski tim u sastavu Ema Alihodžić Jašarović, Sanja Paunović Žarić, Nemanja Milićević i Marko Stjepčević, dobitnici su druge nagrade u kategoriji enterijer, na ovogodišnjem Balkanskom arhitektonskom bijenalu u Beogradu. Nagradu su osvojili za projekat adaptacije i enterijera u okviru tvrđave Besac, koji je koncipiran kroz ideju Besac Heritage Retreat, i realizovan 2021. godine.

Milićević, Alihodžić Jašarović i Paunović Žarić su saradnici u nastavi na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, upravo na predmetu Arhitektura unutrašnjih prostora, saopšteno je iz UCG.

Ovogodišnje, peto po redu bijenale, pod nazivom Iconic nomads in global village, koje se održava od 8. do 16.decembra 2021. godine u prostorijama Kino Balkan u Beogradu, okupilo je autore iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, BiH, Crne Gore, Albanije i Rumunije.

U nekoliko različitih kategorija, koje obuhvataju arhitektonske realizacije, enterijer, industrijski dizajn, ali i nerealizovane projekte, pristiglo je preko 350 radova, te se smatra jednim od najuspjelijih do sada. Zemlja domaćin ove godine je Hrvatska, a za komesara je izabran arhitekta renomiranog arhitektonskog studija 3LHD i profesor zagrebačkog arhitektonskog fakulteta Saša Begović. Komesarka za Crnu Goru ove godine je arhitektica Sonja Radović-Jelovac.

Tvrđava Besac kao vrijedno istorijsko kulturno dobro koje datira iz perioda XV vijeka, postavlja se kao veoma zahtjevan zadatak koji implicira specifičan i odgovoran pristup arhitektonskog tima. Uz stroge konzervatorske uslove koji su pratili izradu projekta enterijera, arhitektonski tim se odlučuje na koncept negativa spoljašnjem - snažno materijalizovanom kamenom ambijentu, uvodeći korisnika u tamni, ahromatski prostor restorana, koji potcrtava arhetip kuće i svodi ga na njegove osnovne elemente.

Muzej vina, kao dio aneksa predstavlja nesvakidašnji prostor koji se nalazi u kuli, a čiji kameni svod veoma autentično gradi karakter prostora. U tom kontekstu, projektni tim svoju enterijersku intervenciju vidi kao scenografiju koja je samo privremeno unešena u opnu.

Market vina koncipiran je kao prostor za izlaganje lokalnih proizvoda, što dominantno određuje površine zidova i kreira enterijersku opnu. Parterno uređenje nastavlja se na enterijerski stav, na način što su svi unešeni prostorni elementi materijalizovani crnom bojom, ističući kontekst u prvi plan.
Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Tvrđava Besac nalazi se na uzvišenju iznad Virpazara, varošice u Crnoj Gori. Svojim položajem se posebno ističe u prostranom Crmničkom polju. Do tvrđave vodi put, izdvojenim krakom od saobraćajnice Virpazar – Bar, via Sutorman.

Ime Besac potiče od albanske reči „besa”, što znači: vera, zadata reč, sigurnost.

O vremenu nastanka utvrđenja Besac ne može se precizno govoriti. Istorijski izvori ne pružaju nikakve precizne podatke, ali postoje dve teorije o tome kada je i ko sazidao Besac:

Mnogi izvori tvrde da su Besac podigli Turci odmah nakon pada Donje Zete, 1478. godine, i držali je u posedu sve vreme njihovog prisustva u ovim krajevima. Zbog svog izvanrednog strategijskog položaja nije isključeno da je neka vrsta utvrđenja postojala i u vreme srednjevekovne Zete, a možda i ranije, te da su ga Turci samo utvrdili, dajući mu osoben pečat. U ratovima s kraja 17. i početkom 18. veka Besac je dospeo u ruke Crnogoraca. Tokom tih borbi pretrpeo je znatna oštećenja. Oslobađanjem od Turaka gubi značaj i samo se povremeno koristi.

Prema drugoj teoriji, tvrđavu je podigao 1847. godine mitropolit Petar Drugi Petrović Njegoš, kao odgovor na tursko utvrđivanje Grmožura od strane Osman-paše Skopljaka. Za njenu izgradnju je utrošio 80000 srebrnih fiorina. Tvrđava je imala značajnu ulogu u kontroli nad Skadarskim jezerom.[5] Milorad Medaković u knjizi Život i Običaji Crnogoraca (1860., pp. 132.) navodi podatak da je kulu Besac mislio podići (obnoviti) Osman paša, ali ga je vladika Petar Drugi u tome preduhitrio. (Wikipedia)
Vidi sve
Info sa lokala:
Bar  
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.