NavMenu

Koliko je efektivna standardna protivgradna mreža, a koliko padajuća?

Izvor: Agroklub Četvrtak, 29.04.2021. 09:14
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay / adege)Ilustracija
Elementarne nepogode definitivno su jedan od najvećih neprijatelja poljoprivrednim usevima. Veliku štetu prošle godine u dobrom delu Srbije napravio je grad sa kojim se, nažalost, ne možemo boriti, ali mere zaštite koje možemo sprovesti, savetuje struka, treba i primeniti.

Čak 70% do 80% štete u šumadijskim voćnjacima izazvao je prošlogodišnji grad, podseća stručnjak za voćarstvo u PSSS Kragujevac Biljana Milosavljević.

- Najugroženije voćarske kulture, po dosadašnjem iskustvu, bile su ranocvetajuće voćke. Na našem terenu dosta su stradale kajsije, a zatim i breskve - navodi Milosavljević.


Skupa investcija, ali sa ekonomskim opravdanjem

Da do toga ne bi došlo, savetuje voćarima da postave protivgradne mreže koje u velikoj meri mogu da ublaže tako loš scenario.

- I male čestice grada mogu da smanje kvalitet proizvodnje, te je ovakva zaštita od velikog značaja. To jeste skupa investicija i ona ima ekonomsko opravdanje samo kod visoko prinosnih vrsta voća čiji plodovi imaju visoku cenu odnosno kod onih proizvođača koji se ozbiljno bave ovom granom agrara - navodi.

Preporučuje da takve sisteme treba instalirati kod intenzivnih zasada jabuke i kruške, breskve, trešnje dodajući da se, na ovaj način, plodovi mogu sačuvati i od ožegotina koje nastaju kao posledica izuzetno visokih temperatura i jakog sunca.

Smatra da su mreže sa betonskim stubovima sigurnije, dovoljno čvrste da izdrže opterećenje ove nepogode.

- One sa drvenim stubovima su jeftinije, jer su lakši i elastičniji, potrebno je manje prateće opreme, ali imaju manju efikasnost - ukazuje Milosavljevićeva.


Padajuće mreže pokazale se kao dobre

A, pored standardnih, u poslednjih nekoliko godina, proizvođači biraju i padajuće mreže. Voćar Mihailo Prodanović iz Blaznave iz opštine Topola nad kojom se najviše pojavljuju gradonosni oblaci, pre četiri godine odlučio je da proba takav sistem i nije se pokajao, već planira i da još površina pokrije na taj način.

- Od sedam hektara pod jabukama, pod standardnom mi je 5,5 dok sam padajućom zaštitio ostatak. Ali, pod njom planiram da ove godine bude još 50 ari. Ova druga je za zasade koji imaju šire redove, nije sve pod "vinklu" posađeno, te ne može svako stablo da se prekrije onom redovnom. Padajuća omogućava da se pokrije svaki zasad - navodi Prodanović.

Uz to je, napominje, i finansijski isplativija. Ni za montiranje, koje obavlja sam, nije zahtevna. Zaštita je identična, a jedino u čemu standardna ima prednost je, kaže, što omogućava lakši prilaz voću.

- Da su jednako dobre pokazuje činjenica da je ova nova uspela 99% roda da mi odbrani od grada prošle godine, a ni sama nije bila oštećena. Kada dođe period precvetavanja ponovo ćemo je postaviti - ističe.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.