Dubravska visoravan najplodnije područje Hercegovine - Poljoprivreda i turizam glavni aduti za dalji razvoj

Upravo takav primjer je Dubravska visoravan, svojevrsna oaza sa mediteranskom klimom, nadaleko poznata po poljoprivrednoj proizvodnji i velikom obimu obradivih površina na kojima su zastupljeni bogati nasadi voća i povrća. Administrativno je podijeljena između Stoca, Čapljine i Mostara, te s pravom nosi epitet "hercegovačke Kalifornije".

Smatra se najbogatijim i najplodnijim poljoprivrednim područjem, jedinim u Hercegovini bez izraženih kamenitih brda. Prema relevantnim statističkim procjenama, Dubrave imaju takav poljoprivredni potencijal da bi mogle hraniti značajan dio BiH, navodi portal Grude-online.

Esad Omanić, vlasnik samostalnog obrta Fruit Land, istako je prednosti koje su karakteristike ovog podneblja.

- Ovdje uspijeva bukvalno sve, svako mediteransko voće, od breskve, trešnje, nektarine, šljive, jabuka, vinove loze, smokava, šipaka. Malo je stvari koji u Dubravama ne mogu - naveo je Omanić.

U trenutnim okolnostima procjenjuje se da na Dubravskoj visoravni nije iskorišteno više od 30% obradivog zemljišta. Razvoj poljoprivrede izgradnjom puta Stolac–Neum, Koridora 5C i Jadransko-jonske autoceste, pored primarne poljoprivredne djelatnosti, otvaraju Dubravama perspektivu u turizmu i promociji zdravog života. Prema svim parametrima, Dubrave predstavljaju visoravan za ugodan i kvalitetan život.

- Komparativna prednost Dubrava je što imaju najveći broj sunčanih dana, imamo tradiciju. Ljudi se od davnina bave time, to nije ništa novo, treba ih motivisati da uđu u taj posao - istakao je Omanić.

Sjeverni dio Hercegovine se tretira kao tzv. visoko područje koje se nalazi između gornje i srednje Neretve. Grad Konjic kao njegovo središte, prostorno je najveća općina u Federaciji. Predstavlja plodno područje za brojne poljoprivredne djelatnosti, male i srednje biznise, privredu, turizam, ali druge oblike poslovnih aktivnosti.

Nedžad Maksumić, vlasnik uspješnog preduzeća Maksumić-Komerc, podsjeća kako je u ruralnim dijelovima konjičkog područja, stočarstvo tradicionalno zastupljeno kao osnovna djelatnost za brojne porodice.

- Na lokalitetu grada Konjica, porodice mogu da se bave i žive od ove grane. Naravno, tu je potrebno mnogo odricanja, tu nema radnog vremena. Sa predanim i vrijednim radom, može se itekako idealno živjeti od stočarstva - rekao je Maksumić.

I u ovoj oblasti, turizam koji je generalno u ekspanziji, otvara mogućnosti za daljnji razvoj. Posljednjih godina razvoj Konjica vidljiv je u svim segmentima života. Na ovom području posluje veliki broj malih i srednjih preduzeća. Statistički, prema broju zaposlenih jedna su od vodećih sredina u Federaciji BiH.

Konjičko drvorezbarstvo jedan je od brendova BiH, a regionalno su poznati kao sredina sa razvijenom namjenskom industrijom, kao i mjesto gdje se nalazi poznato atomsko sklonište. Primjena ekonomskog i administrativnog modela koji je Konjic implementirao u svojoj lokalnoj zajednici siguran su recept za daljnji razvoj Hercegovine.