Dragan Jovanović, direktor TE KO "Kostolac" Lopta je u našem dvorištu
Petak, 25.12.2009.
12:15
(Dragan Jovanović)
Milijardu kilovat časova proizvedene energije više nego prethodne godine, oboreni rekordi na dnevnom, mesečnom i godišnjem nivou u proizvodnji električne energije i uglja, samo su dobra ulaznica i preporuka za novi investicioni ciklus u privredno društvo "Termoelektrane i kopovi Kostolac" (TE KO "Kostolac"). Prema rečima direktora tog društva, Dragana Jovanovića, u revitalizaciju postojećih i izgradnju novih kapaciteta, kao i nekoliko projekata koji će doprineti zaštiti životne sredine do 2020. godine biće uloženo oko 1 mlrd EUR.
- Možda u 2009. nismo izvukli teoretski maksimum, ali usudiću se da kažem da realni jesmo. Pre svega ispunili smo bilansne obaveze, koja nam je Vlada Srbije dala za ovu godinu, i koje su bile više nego do sada. Sa zastarelom mehanizacijom napravilo smo krupne korake – rekao je Jovanović prisutnima povodom obeležavanja uspešne poslovne godine u TE KO "Kostolac".
Poslovanje kompanije u ovoj godini zaokruženo je povećanjem kapaciteta kopa "Drmno" na 9 miliona tona uglja, što još nije njihov projektovani maksimum.
- Tokom prethodne godine, okončana je i revitalizacija rudarske opreme transportovane sa kopova "Ćirikovac" i "Klenovnik", a u maju je puštena u rad jedna od najvećih investicija naše kompanije – peti BTO sistem na kopu "Drmno", vredan 65 mil EUR – rekao je Jovanović.
U sastavu tog BTO sistema operiše trenutno jedan od najmodernijih bagera u Evropi. Peti BTO sistem na površinskom kopu "Drmno" pušten je u probni rad 2. juna ove godine. Od tada bager SRs 2000 ostvaruje dnevnu proizvodnju od oko 70.000 kubika čvrste mase.
U izradi je idejni projekat proširenja proizvodnih kapaciteta kopa "Drmno" na 12 miliona tona uglja godišnje, koji će biti završen do marta 2010. Povećanje kapaciteta tog kopa samo je jedan od projekata koji će biti finansiran iz kreditnog aranžmana sa Kinom u iznosu od oko 850 mil EUR.
Bliži se "kineski kredit" od 750 mil EUR
(Dragan Jovanović i Đin Čunšeng)
Naime, kreditni aranžman sa Kinom se nadovezuje na državni sporazum koji je predsednik države Boris Tadić potpisao sa kineskim državnicima u septembru, kada je predviđeno da se deo sredstava odvoji i za energetiku.
- Vlada RS je donela svoj zaključak da se u budžetu za 2010. god rezervišu sredstva kojima bi država garantovala kreditni aranžman, koji je projektovan na 850 mil EUR, s tim što bi naša obaveza bila 15% učešća, tako da bi iz kredita dobili čisto oko 750 mil EUR. Trenutno je procena mogućnosti realizacije tog kredita, uslovno rečeno, na nama. U našem je interesu da taj kredit što pre realizujemo, ali nam je u interesu i da angažujemo domaću elektro-mašinogradnju u što većem procentu za koji možemo da se izborimo. Jer, naravno, i Kinezima je u interesu da u okviru tog kredita plasiraju svoju opremu, zaposle radnike i sl. Tehnički i komercijalni pregovori bi svakog momenta trebali da krenu i prvo očekujemo stav kineske države o tome koje to ona firme nama preporučuje i iza koje može da garantuje.
Investicije iz kredita
- U naredne tri godine očekuju nas dve velike revitalizacije na blokovima B1 i B2 u termoelektrani "Drmno" i izgradnja postrojenja za odsumporavanje, što je izuzetno veliki ekološki projekat. To su poslovi vredni oko 350 mil EUR. A već do 2014. očekujemo proširenje kapaciteta kopa "Drmno" na prozvodnju od 12 i više miliona tona uglja godišnje, što opet predstavlja preduslov za izgradnju novog bloka B3 – kaže Jovanović za "eKapiju".
On je za naš portal rekao da studiju o pripremnim radovima za izgradnju bloka B3 radi "Energoprojekt" iz Beograda.
Prema sadašnjim planovima, taj novi blok B3 bi trebalo da počne sa proizvodnjom 2021, ali zahvaljujući "kineskom kreditu" i računajući na neka sopstvena sredstva, direktor TE KO "Kostolac" smatra da bi taj rok mogao i da se skrati.
- Mi ovom kraju donosimo sve dobro ali i loše, u smislu posledica funkcionisanja jednog ovakvog energetskog sistema. Zato ulažemo značajna sredstva u saniranje tih posledica. Trenutno je u realizaciji projekat rekonstrukcije sistema prikupljanja, transporta i odlaganja pepela i šljake sa blokova TE "Kostolac B", koje će započeti s radom krajem prvog tromesečja naredne godine. U pitanju je najveći ekološki projekat do sada obavljen u okviru Privrednog društva, vredan 30 mil EUR, koji finansira Evropska banka za obnovu i razvoj. Puštanjem u rad ovog postrojenja biće rešen problem pepela kao nus proizvoda rada blokova koji utiče na vazduh i podzemne vode – objašnjava Jovanović.
U toku je i evaluacija ponuda i za drugi sličan projekat za blok A, koji će sa oko 20 mil EUR biti finansiran iz kredita KfW banke.
Projekti finansirani sopstvenim sredstvima
- Projekti koje ćemo finansirati iz sopstvenih sredstava su, kako ih mi zovemo "investicije u infrastrukturu" i investicije na otklanjanaju štetnih posledica funkcionisanja privrednog društva. Pre svega mislim na izgradnju toplifikacionog sistema u MZ Klenovnik gde ćemo u prvoj fazi uložiti 50 miliona dinara. Zatim su tu projekti konačnog regulisanja sistema vodosnabdevanja mesnih zajednica Drmno i Stari Kostolac i izgradnji kompletnog vodovoda sela Kličajevac – rekao je Jovanović za "eKapiju" i dodao:
- To su poslovi za koje smo u narednoj godini planirali 200 miliona dinara. I imamo stalne poslove na rekonstrukciji i dogradnji toplovodne mreže u naseljima Stari Kostolac i Kostolac.
Šansa za mlade – uskoro konkurs za nove radnike
Jovanović je najvio da će već početkom nove, 2010. godine, biti raspisan konkurs za zapošljavanje mlađeg kadra. Priliku za posao dobiće diplomirani inženjeri uglavnom tehničke struke. Već krajem februara biće raspisan konkurs i za prijem radnika drugih obrazovnih profila.
Najvljene investicije od oko 1 mlrd EUR sve su izvesnije u TE KO "Kostolac". Ali kako kaže Jovanović samo na njima je da li će planovi biti uspešno realizovani.
- Lopta je u našem dvorištu – zaključuje direktor TE KO "Kostolac".
Elektroprivreda Srbije ad Beograd
Vlada Republike Srbije
Energoprojekt Holding a.d. Beograd
EBRD Evropska banka za obnovu i razvoj Beograd
KfW Bankengruppe Frankfurt am Main
KfW kancelarija Beograd

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora