Rekordna proizvodnja soje u svetu tokom 2014. godine
Izvor: Tanjug
Utorak, 21.10.2014.
16:41
Utorak, 21.10.2014.
16:41
Ovogodišnji prinos soje u svetu, koji bi trebalo da dostigne istorijski maksimum od 280 miliona tona, mogao bi prvi put u poslednjih četvrt veka da zadovolji potražnju i na taj način da uspostavi ravnotežu na tržištu.
Soja se u svetu gaji na 100 miliona hektara površine, na četvrtom mestu iza pšenice, kukuruza i pirinča.
Najveći proizvođač su SAD, sa proizvodnjom od 85 miliona tona na površini od 30 miliona hektara. SAD, Brazil i Argentina zajedno daju 80% ukupne svetske proizvodnje soje, uglavnom GMO sorte. Evropa je mali proizvođač soje, sa udelom od svega dva odsto u svetskoj proizvodnji.
Najveći uvoznici soje u svetu su Kina, EU i zemlje jugoistočne Azije.
Kina je ubedljivo najveći uvoznik, ali ne i proizvođač, iako je to bila pre 1940. godine. Kinezi troše dve trećine ukupne svetske proizvodnje soje.
Paradoksalno je to da je trenutni rast tražnje soje u Kini rezultat veće potrošnje mesa u ishrani stanovništa, posebno srednje klase, jer se ta poljoprivredna kultura sada sve više traži zbog stočne hrane, ali i za proizvodnju ulja.
Brazil je zbog rasta cena soje, koji je uslovila veća tražnja od ponude, krčio godišnje na destine hiljada hektara šuma radi povećanja površina za setvu soje.
Zahvaljujući rekordnoj proizvodnji soje u SAD i Argentini i odličnoj žetvi u Brazilu, kineske potrebe za sojom biće ove godine u potpunosti piodmirene, što se već sada odražava na pojeftinjenje ove uljarice.
Soja se u svetu gaji na 100 miliona hektara površine, na četvrtom mestu iza pšenice, kukuruza i pirinča.
Najveći proizvođač su SAD, sa proizvodnjom od 85 miliona tona na površini od 30 miliona hektara. SAD, Brazil i Argentina zajedno daju 80% ukupne svetske proizvodnje soje, uglavnom GMO sorte. Evropa je mali proizvođač soje, sa udelom od svega dva odsto u svetskoj proizvodnji.
Najveći uvoznici soje u svetu su Kina, EU i zemlje jugoistočne Azije.
Kina je ubedljivo najveći uvoznik, ali ne i proizvođač, iako je to bila pre 1940. godine. Kinezi troše dve trećine ukupne svetske proizvodnje soje.
Paradoksalno je to da je trenutni rast tražnje soje u Kini rezultat veće potrošnje mesa u ishrani stanovništa, posebno srednje klase, jer se ta poljoprivredna kultura sada sve više traži zbog stočne hrane, ali i za proizvodnju ulja.
Brazil je zbog rasta cena soje, koji je uslovila veća tražnja od ponude, krčio godišnje na destine hiljada hektara šuma radi povećanja površina za setvu soje.
Zahvaljujući rekordnoj proizvodnji soje u SAD i Argentini i odličnoj žetvi u Brazilu, kineske potrebe za sojom biće ove godine u potpunosti piodmirene, što se već sada odražava na pojeftinjenje ove uljarice.
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora