Pješačke barijere za efikasnu i bezbjednu kontrolu pristupa

Sistemi za obezbjeđenje prostora ne završavaju se na alarmima i kamerama - neovlašćeni ulazak u neki prostor često treba i fizički onemogućiti, kada na scenu stupaju mehaničke i senzorska barijere

Kontrola pristupa štićenom objektu ili ulazak u javni objekat uz naplatu ulaznica su odličan poligon za implementaciju automatskih sistema, koji će s jedne strane obezbijediti punu bezbjednost, a s druge ubrzati protok ljudi i smanjiti troškove za angažovanje vratara, redara i drugih kontrolora. Prirodno rješenje je barijera koja će se otvoriti pod zadatim uslovima i propustiti čovjeka, ali treba obezbijediti da tom prilikom uz osobu koju treba propustiti ne prođe još i neko ko nije jednako dobrodošao, ili neko ko nije platio ulaznicu. Inventivna rješenja koja ovakvi sistemi donose treba kombinovati s njihovom mehaničkom izdržljivošću, jer se često nalaze u javnim objektima, potencijalno na udaru vandala pa i kriminalaca, kojima na ruku mogu ići i atmosferski uslovi i slični faktori koji loše utiču na tehniku. Zato je veoma važno izabrati barijeru koja je prilagođena mestu na kome ćete je instalirati i planiranoj upotrebi.

1. Počnimo od klasičnog rješenja, trokrake obrtne barijere koja se često postavlja na ulazu u stanicu javnog prevoza ili neki drugi objekat gdje ljudi dolaze u velikom broju, i treba ih kontrolisano propustiti u kratkom vremenu. Posjetilac će "mahnuti" karticom pored čitača, ubaciti žeton ili se autorizovati na neki drugi način, a onda gurajući horizontalni krak barijere jednostavno proći dalje, dok se krak spušta a sledeći krak podiže u horizontalan položaj, sprečavajući drugog posjetioca da prođe bez autorizacije. Kraci ove barijere se ne pokreću sami, nego ih pokreće čovjek koji prolazi, pa je jako važno da konstrukcija bude robusna - ne toleriše se mehanički kvar koji bi zapriječio prolaz. Takođe treba spriječiti da nesavjesni posjetilac zaobiđe ili preskoči šipku, zbog čega se projektovanje prilaza i postavljanje opreme uvijek prepušta stručnjaku.

2. Trokraka obrtna barijera je pogodna za ljude koji hodaju i pri tom ne nose neki kabasti prtljag ili teret. Uz nju se obavezno instalira i VIP kapija koja omogućava prolazak osoba sa invaliditetom ili ovlašćenih klijenata koji prolaze u grupama ili nose veći prtljag. To su vrata koja se automatski otvaraju nakon odgovarajuće identifikacije ili na spoljnu komandu, ostaju otvorena određeno vrijeme i automatski se zatvaraju kada osoba ili osobe prođu. Takođe treba da budu otporne na vandalske napade, a dopunjavaju se video-nadzorom kako bi mogle da se uoče eventualne zloupotrebe. Podrazumijeva se da će na više trokrakih obrtnih barijera biti instalirana jedna VIP kapija, jer je frekvencija prolaska kroz nju znatno manja.

3. Za ekskluzivnije objekte s manjim bezbjednosnim rizikom i većom frekvencijom prolaska ljudi uspješno se instaliraju Senzorske ili brze kapije. Prolazak je udobniji za klijenta, jer se posle autorizacije krila od posebno obrađenog stakla automatski uvlače u stubove, obezbjeđujući mu brz i lak prolaz, po potrebi uz prenošenje odgovarajućeg prtljaga. I to bez fizičkog kontakta sa barijerom. Posle toga krila se ponovo vraćaju u zatvoreni položaj, čekajući sledećeg klijenta.

4. Najviši nivo bezbjednosti donose kapije s češljem. Visoke su oko 2 metra i potpuno sprečavaju pristup neautorizovanih lica u štićeni objekat, recimo neki data centar ili trafo-stanicu, a pogodni su i za otvorene prostore, sportske terene i druge kritične objekte, a često se ugrađuju i na ulaz u fabrički krug. Na raspolaganju su modeli sa tri ili četiri prečke, kao i sa jednostrukim ili dvostrukim prolazima, napravljeni tako da je nemoguće provući se ispod njih, a veoma ih je teško preskočiti.

(Rampe)

Proizvođači obezbjeđuju provjerenu tehnologiju za regulisanje protoka ljudi, čak i u vrijeme najfrekventnijeg prolaska zaposlenih i posjetilaca. Njihovi modeli su prilagođeni unutrašnjoj i spoljašnjoj montaži i, zahvaljujući robusnim servo-mehanizmima, obezbjeđuju komforan prolaz. Izrađene su od prohroma (nerđajućeg čelika) i dizajnom se mogu prilagoditi svakom okruženju. Barijere troše veoma malo električne energije i spremne su ne samo za regularne, već i za vanredne uslove, pošto se u slučaju eventualne evakuacije prečke automatski obaraju da bi se obezbijedio brz izlazak ljudi iz zgrade.

Važna je i činjenica da se barijere lako uklapaju u svako informatičko okruženje - kompatibilne su sa raznim tipovima čitača kartica ili čitača otiska prsta, kao i s drugim tehnologijama koje se koriste za identifikaciju ljudi. Ukoliko, recimo, projektujete data centar, znate koliko je važno da se za potrebe održavanja pristup dozvoli isključivo ovlašćenim licima, pri čemu će za svakoga od njih biti precizno određeno kojim zonama objekta može da pristupi. Ako data centar ima više klijenata, neki od njih će često dodavati nove tehničare, ili de-autorizovati neke od postojećih, što se dešava u okviru njihovog informacionog sistema. Važno je da postoji efikasan način da tako unesene promjene odmah budu preslikane u informacioni sistem samog data centra, kako bi se u svakom trenutku garantovao pristup samo ovlašćenim licima. Sigurnost i fleksibilnost moraju da djeluju u sinergiji.

Barijere se sve češće koriste za kontrolu pristupa u administrativnim zgrada, javnim ustanovama i industrijskim objektima. Postavljaju se u ulaznom holu, kako bi pomogle osoblju na recepciji, ali i u spoljnom prostoru kako bi se ograničio pristup objektima na zaposlene i članove neke organizacije. Koriste se i za kontrolu pristupa sportskim objektima i objektima za zabavu, recimo u ulaznom holu bazena, spa centra ili teretane. Mogu se primijeniti i za kontrolisan pristup stadionu, zabavnom parku ili koncertnoj dvorani, kao i na autobuskim i željezničkim stanicama, pa i holovima toaleta. U tim slučajevima ulaz se dopušta uz plaćanje ulaznice, ali i mogućnost korišćenje prepaid kartica i drugih sredstava autorizacije. Dobro konstruisane i ispravno postavljene barijere su brze, pouzdane i jednostavne za korišćenje i donose optimalni odnos dobijenog kvaliteta i bezbjednosti za uloženi novac.

U predstojećem periodu treba očekivati širu primjenu modernih tehnologija kontrole pristupa, naročito u javnom sektoru gdje se često i dalje oslanja na vratare i fizičko obezbeđenje. Proizvodnja električne energije, vode za piće, telekomunikacioni sistemi, distributivni lanci kao i odnošenje smeća i druge vitalne funkcije predstavljaju centralni nervni sistem moderne ekonomije - bez ove ključne infrastrukture ništa drugo ne može normalno da funkcioniše, a rizici u vidu vandalizma, krađe, sabotaže, pa i terorizma su i te kako prisutni. Komunalna preduzeća moraju da povećaju bezbjednost ne samo za centralne kontrolne sobe i servere, već i za lokalne pogone na udaljenim lokacijama - zaštita treba da bude obezbijeđena 24 sata dnevno, 7 dana u nedelji, a da se ipak troškovi održe na minimumu. Savremene tehnologije su ključ za uspješnu realizaciju, a pouzdana kompanija će sistem barijera dopuniti i alarmom kao i video-nadzorom.

Lunatronik, Bata Vulović, M. Sc.EE