Trenutno u Srbiji posluje oko 8.000 kompanija koje se bave preradom drveta. Od toga oko 2.900 kompanija bavi se proizvodnjom namještaja, dok se ostale bave preradom drveta ili proizvodnjom proizvoda od drveta.
Proizvodnja namještaja prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, zabilježila je rast od 10,1% u periodu januar-maj 2021 - u poređenju sa istim periodom 2020. godine. Otežani transport robe iz Azije može biti i šansa za domaće proizvođače namještaja.
- Otvaraju se potencijali za saradnju sa tržištima na kojima se zbog pandemije i otežanog trasnporta robe iz Azije pojavljuje deficit u namještaju i proizvodima od drveta. Ova situacija daje šansu domaćim proizvođačima namještaja i proizvoda od drveta da plasiraju svoje proizvode prije svega na zahtjevna tržišta zemalja Evropske unije - kaže za eKapiju Nataša Govedarica, sekretar Udruženja za šumarstvo, preradu drveta i industriju namještaja i papira Privredne komore Srbije.
Na domaćem tržištu, zabilježen je neznatan pad trgovine u odnosu na ljetnje mjesece prošle godine.
- Ove godine su turistička putovanja liberalizovana, te se dio sredstava koji je prošle godine ulagan u renoviranje domaćinstava, trošio na ljetovanja - navodi.
Radna snaga iz inostranstva
Najveći problem u pandemiji predstavlja povećanje cijena repromaterijala i sirovina koje se upotrebljavaju u proizvodnji, kao i nedostatak određenih materijala koji se nabavljaju sa drugih tržišta.
Veliki problem, takođe i dalje ostaje nedostatak radne snage u svim sektorima drvne industrije.
- Domaće kompanije se trude da radnike obezbjeđuju i iz inostranstva, kako proizvodni procesi ne bi trpjeli - ističe Govedarica.
Dodaje da je zbog hroničnog nedostatka radne snage potrebno ulaganje u digitalizaciju proizvodnih procesa, kao i kontinuirano ulaganje u obrazovanje stručnih kadrova, kroz dualno obrazovanje, a kasnije i akademsko usmjereno obrazovanje na stručnim fakultetima.
- Svakako da su investicije i subvencije potrebne u ovom sektoru industrije - smatra naša sagovornica.
Najveći potencijal za razvoj industrije predstavlja postojanje domaće sirovinske baze, koju je neophodno preraditi kroz domaće lance snabdijevanja, kako bi se došlo do finalnog proizvoda visoke dodate vrijednosti.
- Na taj način stiče se prepoznatljivost srpskog namještaj po kvalitetu i poreklu, a time se i višestruko podiže cijena proizvoda, u odnosu na primarnu preradu same sirovine - zaključuje sekretar Udruženja za šumarstvo, preradu drveta i industriju nameštaja i papira PKS.
Ivana Milovanović
Kompletan sadržaj Tematskog biltena "Enterijer i eksterijer - Kako do vrhunskog uređenja doma i poslovnog prostora" možete pročitati OVDJE.