Uspostaviti socijalni dijalog: Zarade treba da rastu, ali su u ovom trenutku možda neprimjereno određene

Unija poslodavaca (UPCG) želi da se socijalni dijalog uspostavi u narednom periodu, ukoliko postoje namjere da se utiče na iznos minimalne zarade u Crnoj Gori, saopštio je zamjenik generalnog sekretara te organizacije, Filip Lazović.

On je u emisiji Link na RTCG kazao da je jedna od najvećih zamjerki UPCG na najavljeni Euro model to što mu nije prethodio socijalni dijalog.

- Ako se od dvije minimalne zarade, koje trenutno imamo, želi doći do tri, ono što mi zaista želimo je da budemo uvaženi kao socijalni partneri, jer to je pitanje koje treba da se rješava socijalnim dijalogom i gdje svaka strana - poslodavci, Vlada i zaposleni treba da budu jednako zadovoljni ili jednako nezadovoljni, zavisi kako gledamo", rekao je Lazović.

On je naveo da bi o pitanjima koja se tiču poslodavaca i zaposlenih, među kojima je minimalna zarada, trebalo da se odlučuje kroz dogovor Vlade, poslodavaca i sindikata, prenosi portal RTCG.

Lazović smatra da će skok cijena vjerovatno biti neminovan ukoliko Euro model bude usvojen u najavljenom obliku.

- Najveća, jedna od najnegativnijih opaski UPCG odnosi se na to što Euro modelu, kako je to premijer nazvao, nije prethodio socijalni dijalog. To je ono kako mi vidimo da moraju da funkcionišu pitanja koja se tiču poslodavaca i zaposlenih, a par excellence takav primjer je pitanje minimalne zarade. Dakle, taj dijalog nije postojao - kazao je Lazović.

Prema njegovim riječima, to pitanje mora da se rješava kroz društveni dogovor, koji je rezultat socijalnog dijaloga.

- Dakle, da se otvori jedan proces u kom svi imaju mogućnost da utiču na kreiranje nekog finalnog proizvoda, da svi onda možemo da stanemo iza toga i da, na neki način, preuzimamo odgovornost za ono što radimo - kazao je Lazović.

Nasuprot tome, kako je rekao, postoji situacija u kojoj se najavljuje program koji je "prilično jednostran" od premijera ili Vlade kao predlagača izmjena seta zakona, bez društvenog dogovora.

- Odgovornost, odnosno rizik svega, na neki način, želi se prebaciti na privredu i poslodavce, iako bi neko mogao da kaže da ovdje Vlada preuzima veliki rizik. Na kraju dana, rizik Vlade je, prije svega, rizik građana i privrede koja generiše najviše prihoda za budžet, što kroz poreze na dodatu vrijednost (PDV) i dobit ili neke druge dažbine na državnom i lokalnom nivou - saopštio je Lazović.

On je naveo da su iznosi minimalnih zarada, prema ocjeni UPCG, možda neprimjereno određeni u ovom trenutku, imajući u vidu da bi u nekim slučajevima bile povećane i dvostruko.

- Ako nemamo indikatore da je u Crnoj Gori produktivnost drastično porasla ili da se desila neka druga okolnost koja je privredu učinila konkurentnijom i bogatijom, na bazi čega smo došli do toga da se u toj mjeri povećava minimalna zarada i da tako pariramo članicama EU - pitao je Lazović.

On je postavio i pitanje da li je prirodno da se ekonomijama EU parira samo na osnovu iznosa minimalne zarade.

- Da li iza toga mora da postoji nešto što se zove snaga privrede, poslovni ambijent ili investicije - upitao je Lazović.

Govoreći o mogućim posljedicama Euro modela po zaposlenost i poslovanje preduzeća, on je rekao da bi, ukoliko program bude usvojen onako kako je predložen i najavljen, mogao da utiče na više segmenata.

- Ako se to desi, definitivno će uticati na više segmenata, ne samo na zapošljavanja, već i na održivost, što je najvažnije pitanje privrednog sistema. Uticaće i na to kako će se kretati cijene - kazao je Lazović.

On je upozorio da će privrednici morati da prilagođavaju cijene kako bi nadomjestili nove troškove, ukoliko se desi da privreda posljednjeg dana ove godine posluje u određenim okolnostima, a već narednog dobije potpuno novu sliku u pogledu troškova rada.

- Naravno, skok cijena bi vjerovatno bio neminovan. Postavlja se i pitanje postojanja značajnog broja preduzeća kod kojih je vrlo upitno da li bi takav pristup mogli da izdrže - rekao je Lazović.

Pitanje je, kako je upozorio, i da li bi ta preduzeća mogla da servisiraju početne gubitke i održe poslovanje dok eventualno ne bi ostvarili rast cijena i prometa.

- Dakle, to je ključno pitanje. Čak i u slučaju da je to moguće izvesti, postavlja se pitanje da li je opravdano izlagati se tom riziku i ostajati bez nekog broja preduzeća. Mi mislimo da nije - kazao je Lazović.

On je ponovio da bi takva pitanja trebalo rješavati dogovorom.

- I poslodavci, i premijer, i sindikati sigurno bi željeli da zarade rastu. Dakle, to je nešto što je nesporno, samo što izgleda u ovom trenutku imamo drugačije viđenje koji to put treba da se pređe da bi zarada porasla - saopštio je Lazović.

U UPCG smatraju da zarade treba da rastu i da postoji prostor za njihovo povećanje.

- Međutim, glasamo uvijek za dijalog, umjerenost, donošenje odluka i povlačenje poteza koji prosto nam garantuju da njihove posljedice neće biti štetne ni po koga u Crnoj Gori - kazao je Lazović.

On je dodao da svaka reforma i korak naprijed nose određene rizike i da je crnogorska privreda pokazala spremnost na njih i kroz reforme iz 2022. i 2024. godine.

- Ovaj put, čini se da su potezi malo drastičniji i imaju jedan veći potencijal da ozbiljno uzdrmaju i ugroze crnogorsku privredu - zaključio je Lazović.