Više od 56.000 transakcija za 12 dana u julu

Od početka rada sistema za instant plaćanja 20. jula, tokom tog mjeseca evidentirano je ukupno 56,68 hiljada uspješno izvršenih transakcija, a ove brojke rastu iz dana u dan, saopštio je direktor Sektora za platni promet Centralne banke (CBCG), Andrija Jovović.

On je za Pobjedu kazao da se trenutno nalaze u ranoj fazi primjene sistema instant plaćanja, ali prve reakcije građana svakako su ohrabrujuće.

- Osim nedoumica usljed početnog prilagođavanja novoj usluzi, povratne informacije koje dobijamo najvećim dijelom su pozitivne, a građani su posebno zadovoljni brzinom i jednostavnošću izvršenja plaćanja - rekao je Jovović.

On je naveo da korisnici već prepoznaju brojne praktične situacije u kojima im ovaj servis olakšava svakodnevne obaveze, a posebno ističu mogućnost da novac prenesu u svega nekoliko sekundi, bez obzira na dan i vrijeme.

- Primjećujemo i da građani sve više analiziraju uštede koje mogu ostvariti korišćenjem instant plaćanja, naročito kada je riječ o smanjenim troškovima provizija, što dodatno doprinosi postepenoj promjeni njihovih platnih navika - dodao je Jovović.

On je naveo da prvi statistički pokazatelji potvrđuju navedene utiske. Broj instant kreditnih transfera, njihove prosječne vrijednosti, kao i visok procenat uspješno izvršenih naloga, ukazuju na veoma pozitivan početni trend.

- Najveća aktivnost i dalje se bilježi u prijepodnevnim satima, između osam i 15 sati. Međutim, činjenica da se plaćanja izvršavaju i tokom kasnih noćnih sati pokazuje da građani postepeno mijenjaju navike i koriste jednu od bitnih prednosti ovog sistema to jest njegovu neprekidnu dostupnost, 24 sata dnevno, sedam dana u nedjelji - objasnio je Jovović.

On je naveo da su sve banke u Crnoj Gori implementirale sistem instant plaćanja, čime je naša zemlja postala prva na Zapadnom Balkanu koja je ovaj servis od prvog dana učinila dostupnim na cjelokupnom bankarskom tržištu. Svih 11 banaka ravnopravni su učesnici sistema instant plaćanja, a servis je namijenjen svim kategorijama klijenata – fizičkim licima, pravnim licima i preduzetnicima.

On je kazao da najveći iznos jedne instant transakcije iznosi 2.999,99 EUR, a servis se koristi isključivo za domaća plaćanja između banaka u Crnoj Gori.

- Iako se nalog može inicirati putem različitih kanala, puni potencijal ovog servisa ostvaruje se kroz mobilno i internet bankarstvo. Kako bi dodatno podstakla korišćenje digitalnih kanala i učinila instant plaćanja što pristupačnijim, CBCG je ograničila naknadu za instant transakcije do 200 EUR, inicirane putem mobilnog ili internet bankarstva, na najviše pet centi. U skladu sa pravilima podjele troškova, i primaocu transfera u tom iznosu može se naplatiti najviše pet centi - precizirao je Jovović.

Za transakcije veće od 200 EUR, kao i za naloge inicirane drugim kanalima, naknada ne može biti viša od naknade za odgovarajuće standardno plaćanje.

Na pitanje koje su još mogućnosti instant plaćanja pored postojećih, Jovović je odgovorio da značaj sistema instant plaćanja prevazilazi važnost brzine transakcija i pogodnosti koje su sada omogućene korisnicima.

- On predstavlja osnov za razvoj novih digitalnih načina plaćanja koji mogu biti efikasna alternativa tradicionalnim i skupljim kartičnim plaćanjima. Na taj način podstiče se veća konkurencija na tržištu platnih usluga, smanjuje zavisnost od međunarodnih kartičnih šema i stvaraju pretpostavke za niže troškove. Puni potencijal sistema instant plaćanja ostvaruje se kroz korišćenje standardizovanih QR kodova, Proxy/Alias registra i drugih digitalnih rješenja koja omogućavaju da se plaćanje inicira još brže, jednostavnije i sigurnije - naveo je Jovović.

To znači da puštanje u rad sistema instant plaćanja u Crnoj Gori zapravo predstavlja prvu fazu projekta TIPS Clone. U planu Centralne banke jeste nastavak tog projekta upravo kroz razvoj takozvanog overlay servisa, koji za cilj imaju korišćenje dodatnih mogućnosti i benefita instant plaćanja.

- Međutim, naredna faza dodatnog unapređenja je veoma zahtjevna jer njena implementacija nije samo tehničke prirode, već je neophodno definisati model upravljanja, regulatorne i komercijalne uslove, način pružanja korisničke podrške, kao i uloge svih učesnika na tržištu. Upravo zbog toga, cilj CBCG jeste da se ove funkcionalnosti razvijaju koordinisano, u saradnji sa bankama i drugim relevantnim učesnicima, i da budu prilagođene potrebama domaćeg tržišta - dodao je Jovović.

Treba znati da je proces uvođenja instant plaćanja zahtijevao obimne, i dugotrajne iako intenzivne regulatorne, tehničke i druge pripreme sa međunarodnim partnerima, domaćim institucijama i bankarskim sektorom, kako bismo došli do jednostavnog, brzog i povoljnog plaćanja.

Isto se, kako je kazao, odnosi i na svaku sljedeću fazu uvođenja novih usluga.

Na pitanje koliko novi sistem može smanjiti provizije koje građani i kompanije plaćaju bankama, Jovović je odgovorio da je jedan od važnih ciljeva uvođenja instant plaćanja bio da građanima i privredi omogući ne samo bržu, već i povoljniju uslugu.

- Zato je Centralna banka regulatornim okvirom obezbijedila da za najveći broj svakodnevnih elektronskih plaćanja naknade budu značajno niže nego ranije, dok za ostale instant transakcije ne mogu biti više od naknade za odgovarajući standardni novčani transfer - kazao je Jovović.

To znači da građani mogu svakodnevna plaćanja obavljati uz niže troškove, dok privreda, pored nižih naknada, ostvaruje dodatnu korist kroz brže raspolaganje sredstvima, bolju likvidnost i efikasnije upravljanje novčanim tokovima.

- Važno je naglasiti da su instant plaćanja samo jedan dio šire reforme platnog prometa. Zajedno sa pristupanjem SEPA području, očekuje se da će građani i privreda ostvariti značajne uštede na troškovima platnih usluga. Procjene Centralne banke pokazuju da bi ukupni godišnji ekonomski efekti SEPA integracije i uvođenja instant plaćanja mogli dostići oko 160 mil EUR, kroz niže troškove platnih usluga, brži promet novca i veću efikasnost poslovanja - rekao je Jovović.