Zašto AI ne donosi očekivani profit kompanijama?

Vještačka inteligencija ušla je u živote i poslove mnogo brže nego što su ljudi stigli da razumiju na koji način zaista treba da je koriste. Neko je koristi za pisanje mejlova, neko za analizu podataka i korisničku podršku, dok je drugi uvode u poslovanje iz straha da ne zaostanu za konkurencijom. Međutim, kako upozorava konsultant za digitalno poslovanje i primjenu vještačke inteligencije Dragan Varagić, sama tehnologija ne može da reši probleme ukoliko su poslovni procesi loše postavljeni.

- Ako su procesi nejasni, ako ljudi ne znaju kako da koriste alat, vještačka inteligencija će samo da poveća štetu - rekao je Varagić. Govoreći o tome zašto većina razgovora o vještačkoj inteligenciji kada je posao u pitanju "ne vodi nikuda", Varagić je napravio poređenje sa pojavom interneta.

Prema njegovim riječima, internet je donio nešto novo, ali je istovremeno unaprijedio mnoge stvari koje su već postojale. Kod vještačke inteligencije, međutim, situacija je drugačija jer je ona, kako kaže, mnogo manje tehnički važna kada se govori o primjeni, a mnogo više o tome kako mijenja posao i obrazovanje.

Jedna od najvećih promjena, prema Varagićevom tumačenju, odnosi se na obrazovanje. On smatra da više nije toliko važan fokus na pamćenju velikog broja informacija, jer se odgovori i podaci mogu dobiti za nekoliko sekundi. To, međutim, ne znači da činjenice više ne treba pamtiti.

- Ima nekih stvari koje treba pamtiti - rekao je Varagić, objašnjavajući da učenje i dalje ima značaj, između ostalog i zbog "treniranja mozga" i prenošenja znanja.

Suština je, kaže, u promjeni fokusa. Važno je znati za šta se nešto primjenjuje, zašto je to važno i šta se time dobija, a tek onda dolazi pitanje kako nešto uraditi.

Prema njegovim riječima, prije pojave vještačke inteligencije jedno od najčešćih pitanja koje su ljudi postavljali na Guglu bilo je "kako".

Sada bi, smatra Varagić, pre pitanja "kako" trebalo postaviti druga pitanja – šta je ono što nas interesuje, šta time dobijamo i zašto nam je to važno.

Poseban problem predstavlja to što odgovor vještačke inteligencije može da zvuči veoma uvjerljivo čak i kada nije tačan.

Varagić je taj fenomen nazvao Polished Confusion, odnosno situacijom u kojoj je nešto veoma lijepo upakovano i naizgled djeluje dobro, ali u suštini ne rješava problem i samo stvara dodatnu konfuziju.

- Problem je u tome što vještačka inteligencija ekstremnom brzinom produkuje jako veliku količinu sadržaja - rekao je on.

Taj sadržaj može biti različitog tipa, a upravo zbog njegove količine i brzine nastanka neophodna je provjera.

Varagić je naveo i lično iskustvo kada je, kako je rekao, nekoliko puta pomislio da je neki rezultat "vjerovatno dobar", da bi kasnije shvatio da je u njemu postojala greška koju nije provjerio. "To je jako opasno", upozorio je.

Jedna od zabluda je i očekivanje da će vještačka inteligencija, zato što na određena pitanja može da odgovori izuzetno dobro, moći da zamijeni ljude u svim poslovima.

Varagić smatra da je riječ o precjenjivanju mogućnosti jednog alata koji je u nekim stvarima veoma dobar, ali u mnogim drugim nije.

On je naveo da se najbolje koristi za ozbiljne stvari kada je koriste ljudi koji se dobro razumiju u oblast u kojoj je primjenjuju.

- Znači da sam već stručan, samo da mi posluži kao neka pomoć - konstatovano je tokom razgovora, na šta je Varagić odgovorio da je upravo to jedan od dobrih načina upotrebe.

Istovremeno, ljudi koji nisu stručni za određenu oblast mogu, uz pomoć vještačke inteligencije, da dođu do nivoa razumijevanja koji im je potreban, ako zaista žele da nauče.

Posebnu pažnju Varagić je posvetio takozvanim agentima vještačke inteligencije. Objasnio je da je riječ o aplikacijama koje mogu samostalno da obavljaju određene poslove, zbog čega se sve češće nazivaju i "digitalnim radnicima".

Međutim, upravo kod njih postoji opasnost ako kompanija nema dobro uređene poslovne procese.

- Ako uvedete agente u vašoj firmi u kojoj nisu sređeni poslovni procesi i ako nemate dobro uređenu automatizaciju, to znači da ćete vi u haos da ubacite nešto što će da radi samostalno - rekao je Varagić.

Posljedica, prema njegovim riječima, može biti još veći haos.

- On revnosno taj haos da povećava - zaključeno je tokom razgovora.

Zbog toga Varagić ne smatra da je brza zamjena zaposlenih vještačkom inteligencijom dobro rješenje. Naveo je i prognozu kompanije "Gartner" prema kojoj bi do 2027. godine 40 odsto onih koji su pustili da funkcionišu agenti moglo da ima ozbiljne gubitke.

Kako je objasnio, problem je u tome što kompanije ulažu velika sredstva, a ne dobijaju nužno rezultat koji očekuju.

Varagić je naveo da je trenutno više od 85 do 90% kompanija u svijetu, kako je rekao, u situaciji da od korišćenja vještačke inteligencije još ne vidi dovoljne prihode, a posebno ne profit.

- Mi smo tek na početku i ljudi očekuju suviše - rekao je. Problem nije samo u tehnologiji, već i u tome što kompanije i ljudi nisu dovoljno pripremljeni za njenu primjenu.

- Vještačka inteligencija je ojačala, ali ljudi nisu. Vi morate da imate sistem - poručio je Varagić.

Dodao je da bez kritičkog odnosa prema informacijama koje vještačka inteligencija pruža nije moguće postići dobre rezultate.

Za ljude koji žele da koriste vještačku inteligenciju u poslu, Varagić ima jasan savjet – ne treba počinjati od alata.

Kako je objasnio, najveći broj ljudi kreće od taktike i pitanja kako nešto da uradi, odnosno od konkretnog alata koji želi da koristi.

- Ne kreće se od alata, kreće se od problema - naglasio je.

Prema njegovim riječima, nije dovoljno ni samo prepoznati takozvano "usko grlo" u poslovanju. Usko grlo je, kako je objašnjeno tokom razgovora, posljedica nekog problema, dok je potrebno pronaći i rješavati njegov uzrok.

- Kad rješavate posljedicu, nećete baš... Niste krenuli pravim redom - rečeno je tokom razgovora.

Ako se riješi samo konkretan problem koji je na površini, ispod njega mogu ostati brojni drugi problemi koji i dalje utiču na poslovanje.

Varagić je rekao da u svom konsultantskom radu u čak 97 do 98 odsto slučajeva nailazi na kompanije kod kojih postoji upravo takav problem.

Kao primjer je naveo jednog od svojih najvećih klijenata, kompaniju koja je već napravila određene AI agente, ali je potom shvatila da je došla do "zida" jer nešto u sistemu nije funkcionisalo kako treba.

Kada je, kako kaže, počeo da analizira situaciju, ispostavilo se da je i ta kompanija krenula od alata, a ne od problema koji je trebalo da riješi.

Zato je, zaključak je razgovora, prije uvođenja vještačke inteligencije u poslovanje neophodno razumjeti šta kompaniji zaista treba, koji problem pokušava da reši i šta želi da postigne. Tek nakon toga treba birati tehnologiju i način njene primjene.