Nije sve kod i algoritam: IT kompanije sve više traže stručnjake iz društvenih nauka

U eri u kojoj vještačka inteligencija piše i odgovara brže nego iko, tehnološka industrija počinje da mijenja pravila igre. Tradicionalna programerska struka dobija nove kolege, i to one sa diplomama društvenih nauka. Sve veći broj IT kompanija prepoznaje da im, pored inženjera, treba znanje sociologa, psihologa, politikologa, pa i filozofa. Da li društvene nauke postaju nova supermoć modernog biznisa i kakva je situacija u Crnoj Gori?

Koliko se promijenio profil zaposlenih u crnogorskim tehnološkim kompanijama i zašto firme koje razvijaju softver sve više traže kadar sa diplomama društvenih fakulteta? Za Radio Crne Gore govori Tamara Jelić iz softverske kompanije Coins. Ona ističe takozvane meke vještine koje imaju ljudi sa društvenih nauka, a koje su neophodne za poslovanje tehnoloških kompanija.

- Određeni segmenti ljudskih vrijednosti, osjećaja i emocija - šta klijenta plaši, šta ga motiviše, kako će reagovati na nešto novo. Tu bih rekla da empatija takođe igra veliku ulogu, kao i aktivno slušanje. Dakle, potrebno je proizvod prilagođavati stvarnim potrebama određene publike, a ne svojoj verziji tih potreba. Tehnologija i društvene nauke najbolje funkcionišu u harmoniji - rekla je Jelić.

S druge strane, postavlja se pitanje da li obrazovni sistem prepoznaje promjene koje donosi savremeno digitalno tržište.

Prodekanica za nastavu Filozofskog fakulteta u Nikšiću Dijana Vučković kaže za naš radio da su dobrim dijelom spremni za digitalni svijet i da će, uporedo sa nastavnim programima, studenti postajati svjesniji važnosti svog znanja.

- To je, recimo, etika vještačke inteligencije ili način na koji digitalne tehnologije moraju biti posmatrane, tretirane i upotrebljavane iz ugla društvenih i humanističkih nauka. U suštini, objašnjenje tipično za prirodne nauke ima moć da shvatimo kako funkcionišu prirodni procesi, ali ono može biti veoma slijepo, posebno etički slijepo, ukoliko izostane razumijevanje koje dolazi iz oblasti društvenih i humanističkih nauka - kazala je Vučković.

Najbolji dokaz da znanje humanističkih nauka može premostiti jaz između brojki, kodova i krajnjeg korisnika jesu ljudi koji su taj prelaz već napravili. Jedna od njih je i Anđela Marović, koja je diplomirala na Fakultetu političkih nauka.

- Međunarodni odnosi naučili su me da razumijem ljude, sisteme, uzrok i posljedicu svake odluke, a današnje vrijeme je vrijeme tehnologije. Uvijek sam htjela da budem u toku sa onim što pokreće svijet. Kroz uloge trenera prodaje, HR-a, account menadžera u Glovu, a sada i marketingu u Coinsu, sve više sam se oslanjala na podatke i tu mi obrazovanje najviše pomaže. Iza svakog broja stoji razlog, a moj posao je da ono što podaci govore prevedem u nešto što ima smisla i uticaj na krajnjeg korisnika - rekla je Marović.

Tehnologija je nezaustavljiva i to je činjenica, ali njeno tržište polako otvara vrata i diplomiranom kadru sa znanjem iz društvenih nauka, jer nije sve vještačka inteligencija, niti su sve brojke i kodiranje. Čovjek je, ipak, centar svega – kao stub društva i čuvar etike.