Rezervoar i budžet puni, novčanik prazan: Kako država kalkuliše akciznim olakšicama na naftne derivate

Rast cijena goriva automatski donosi veći prihod po osnovu poreza na dodatu vrijednost (PDV), pa u suštini, oscilacija cijena naftnih derivata dobra je prilika da se napuni budžet. Kada je cijena goriva veća, PDV se obračunava na veću osnovicu, pa su i prihodi države veći, objašnjava za čitaoce Dana ekonomista Davor Dokić.

Smatra da je Vlada, da je htjela, imala dovoljno zakonskog prostora da dodatno smanji akcize, ali je očigledno odlučila da to ne uradi.

– Na ovaj način budžet će se veoma dobro puniti, a istovremeno je gorivo u Crnoj Gori i dalje među najjeftinijima u regionu. Jedino je u Bosni i Hercegovini jeftinije, dok su u svim ostalim susjednim zemljama cijene veće. Zato Vlada može dakaže: "Pogledajte, kod nas je gorivo i dalje jeftinije nego u većini regiona". To im je argument kojim pravdaju svoju odluku. S druge strane, neće pomenuti da su mogli dodatno da umanje akcize, jer im taj dio priče ne ide u prilog. To je bilo i za očekivati iskoristili su priliku da dodatno popune budžetsku kasu - rekao je Dokić za Dan.

Akcize se ne odnose samo na gorivo, već postoje i akcize na alkoholna pića, kafu, slatkiše i druge proizvode. Ali, upravo akcize na gorivo predstavljaju jednu od najznačajnijih stavki u punjenju budžeta, objašnjava on.

– Zbog toga je ovdje uvijek riječ o matematici i balansiranju prihoda i rashoda. Pretpostavljam, a ovo je isključivo moje logično razmišljanje, da ministar finansija po prirodi funkcije uvijek štiti prihodnu stranu budžeta i nerado se odriče bilo kojeg prihoda. S druge strane, predsjednik Vlade Milojko Spajić je i prošli put pokazao spremnost da se akcize smanje - podsjetio je on.

Da je Vlada iskoristila zakonsku mogućnost, kaže Dokić, ne bi došlo do rasta cijene dizela na benzinskim pumpama.

Ali, time što ovog puta nije korigovala akcize, odnosno uvećala akcizne olakšice, trenutno plaćamo eurodizel skuplji šest centi u odnosu na prethodnu sedmicu, odnosno 1,85 EUR, što je znatno više od poželjne "zlatne sredine od oko 1,5 eura po litru ovog goriva neophodnog za kompletnu privredu. Time je napravljen udar i na privredu, i na džepove građana. Istovremeno, treba napomenuti da je odlukom Vlade litar eurosupera 95 i 98 pojeftinio dva centa i u narednih sedam dana košta 1,75 eura, odnosno 1,79 eura.

Lož ulje je poskupjelo jedan cent i sada litar iznosi 1,80 eura. Sagovornik Dana ističe da je Vlada u protekla četiri mjeseca, od kada je počeo napad SAD i Izraela na Iran, dva puta reagovala primjereno situaciji. Prvi put je, podsjeća on, smanjila akcizu za 50 odsto, odnosno 22 centa po litru, što je kasnije postepeno korigovala, i održavala cijenu litra u, kako kaže, podnošljivom okviru - oko 1,55 eura po litru. Nakon intenziranja sukoba, Vlada je opet dobro reagovala smanjivši akcizu za 16 centi po litru, da bi kasnije opet postepeno počela da je vraća.

– Pretpostavljam da je razlog tome problem likvidnosti budžeta, jer su, kao što znate, akcize jedan od osnovnih izvora punjenja državnog budžeta. Nakon PDV-a, upravo su akcize drugi najveći generator budžetskih prihoda - zaključio je on.

Na kraju Dokić ukazuje da bi situacija sa cijenom goriva i u budućnosti mogla biti veoma nestabilna, čemu doprinose veoma nestabilne međunarodne okolnostima. Zbog toga je veoma teško predviđati razvoj situacije.

– Ipak, ukoliko dođe do smirivanja geopolitičkih tenzija, vjerujem da će se i tržište energenata stabilizovati i da će se kretati u pozitivnom pravcu. U tom slučaju, vjerujem da bi cijene goriva mogle ponovo krenuti naniže. Vidjeli smo da su, nakon prethodnih promjena na tržištu, cijene eurodizela pale za oko dvadesetak centi po litru - kazao je Dokić.

Neprimjereno kašnjenje saopštavanja odluke o akcizama i cijeni goriva, koje se ponavlja iz ponedjeljka u ponedjeljak, ne doprinosi povjerenju između izvršne vlasti s jedne i građana i privrede s druge strane.

- Ono što mi, iskreno, ne djeluje dobro jeste ta komunikacija, posebno prema medijima. Kontakt sa medijima u Crnoj Gori je prilično loš i javnost nema dovoljno informacija kada su cijene goriva i proces njuhovog formiranja u pitanju. Smatram da bi ministri finansija i energetike trebalo da održe konferenciju za novinare i jasno predstave moguće scenarije i planove. To bi pomoglo građanima i privredi, koji u velikoj mjeri zavise od cijene goriva, da znaju šta ih očekuje - smatra Dokić.

Kako kaže, nada se da će već naredne nedjelje oni naći vremena da se obrate javnosti i da ćemo imati jasniju sliku.