Predsjednik Udruženja kapetana: Boka ne smije postati morska Formula 1

Predsjednik Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore iz Kotora, kapetan duge plovidbe Ivica Fažo pozvao je na izradu Studije održivosti pomorskog saobraćaja u zalivu Boke Kotorske i upozorio da je aktuelno stanje neprihvatljivo, kako sa stanovišta pomorske sigurnosti, tako i sa ekološkog, ali i stanovišta očuvanja elementarnog kvaliteta života žitelja zaliva.

Udruženje ribara i poštovalaca tradicionalnog ribanja već neko vrijeme upozorava da je stanje u Bokokotorskom zalivu dostiglo tačku u kojoj su ugroženi i bezbjednost na moru i opstanak tradicionalnog ribarstva. Oni su pozdravili aktivnosti Ministarstva pomorstva i svih službi za kontrolu saobraćaja na moru, ali i upozorili da će bez odlučnijih sistemskih mjera, rezultati tih aktivnosti ipak biti ograničeni.


Fažo se slaže da je stanje na moru u zalivu, pogotovo tokom ljetnjih mjeseci, postalo neodrživo i opasno, posebno zbog ponašanja brojnih voditelja manjih brzih plovila i glisera koji pružaju taxi-boat i izletničke usluge turistima.

- Što imamo danas? "Oranje" zalivom gdje je profit jedino mjerilo uspjeha. A za taj profit treba "trčati" što brže po zalivu. Zašto je izuzetno opasna "taksi" konkurencija koja nas je preplavila, prvo na kopnu, a sada i na moru!? Plovila u zalivu je sve više, brze brodice, odnosno gliseri, se nekontrolisano množe. To je već uveliko postalo neodrživo, gdje je granica? Naša Boka je suviše mala za ovakav jedan vid samouništenja- poručio je kapetan Fažo u autorskom tekstu objavljenom na sajtu Udruženja kapetana.

On je odao priznanje skiperima koji se drže propisanih pravila, "koji gledaju ispred sebe, poštuju COLREG, ne prekrcavaju svoja plovila, imaju AIS i upaljena navigaciona svjetla, paze na ronioce i prije svega spasavaju ljudske živote na moru."

Fažo je istako da je takvih pojedinaca mnogo i oni su svijetla strana, ali je veliki broj i onih drugih koji se krajnje neodgovorno ponašaju, ugrožavajući druge na moru.

- Bio sam baš nedavno na jednoj takvoj ponti ispred Svetog Matije u Dobroti da provedem miran dan sa svojom familijom. Međutim, bio sam svjedok brojnih glisera koji ovuda prolaze jedan za drugim, non-stop, poneki sredinom zaliva, a poneki par metara od plažnih plutača. Brzina nije prilagođena uslovima na moru i to je korijen svih problema. Tako je i kroz Verige, na Opatovo, uz Krašiće, pored Kumbora, pa sve dalje na otvoreno more… U svoj toj brzini, skiper takvog glisera ponekad neće moći primijetiti i pored svoje dobre volje: ronioca pod vodom, odnosno njegovu plutaču; morsku kornjaču koja je izronila da udahne vazduh; nečiju ribarsku mrežu koja hrani nečiju familiju, turistu ili dijete koje je morska struja odnijela u dubinu. A riba se povlači i traži svoj mir, kojeg je u podmorju Boke Kotorske sve manje - konstatovao je Fažo.

On je poručio da je aktuelna situacija na moru u Boki odnosno "morskom bulevaru Kotor-Plava špilja", vrlo slična gužvama i neopreznoj vožnji velikim brzinama automobila na putnom bulevaru Tivat-Jaz.

- I vozači i skiperi naprosto moraju shvatiti da mala brzina znači malu štetu, a velika brzina znači veliku štetu. A što kada se šteta desi? Tada je kasno… tada "izvini" ne znači puno, a izgubljen život se ne može vratiti - naveo je Fažo ističući da nam je "nasušno potrebna Studija održivosti našeg zaliva, ne samo za kruzere nego i za brze brodice".

Iako je Ministarstvo pomorstva donošenjem novog Zakona o sigurnosti plovidbe i Pravilnika o sigurnosti plovidbe, izvještavanju i upravljanju plovidbom znatno pooštrilo mjere za organizaciju plovidbe Bokom, kao i sankcije za njihove prekršioce, te intenziviralo kontrole na moru, to još nije riješilo probleme sa pravim divljanjem po zalivu prvenstveno nekih od vlasnika i skipera taxi-boat i izletničkih glisera. Po aktuelnim propisima maksimalna brzina plovidbe na udaljenosti do 300 metara od obale ograničena je na šest čvorova, dok je izvan tog pojasa dozvoljeno do 10 čvorova. U centralnim djelovima Boke Kotorske definisani su koridori za bržu vožnju glisera i plovila brzinom do 18 čvorova, kako bi se spriječilo ugrožavanje kupača, ali tu koridori ne važe u Kumborskom i tjesnacu Verige, odnosno u akvatorijumu ispred Perasta i u blizini peraških ostrva. Uprkos tome, brojni gliseraši i dalje svakodnevno kroz ove djelove akvatorijuma, a posebno Verige i Kumborski tjesnac, i dalje "prolijeću" brzinama višestruko većim od maksimalno dozvoljenih šest čvorova, a sve mjere Ministarstva pomorstva ih do sada nisu u tome obuzdale.

- Mislimo na naše potomke, u suprotnom izgubićemo ribarstvo, a dobiti morsku Formulu 1 u Boki Kotorskoj. Svi zajedno moramo da učimo, naučimo i zaštitimo svoj narod koji živi na moru i od mora - zaključio je on.

Ministarstvo pomorstva Crne Gore

Kotor  

Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore

Ivica Fažo

Studija održivosti pomorskog saobraćaja

Zakon o sigurnosti plovidbe