Vozačima kamiona sa Zapadnog Balkana 10. avgust "dan D" za boravak u Šengenu

Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Sjeverna Makedonija dale su Evropskoj komisiji (EK) rok do 10. avgusta da ponudi sistemski odgovor za problem boravka profesionalnih vozača kamiona u Šengenskoj zoni, koje trenutno podrazumijeva maksimalnih 90 dana u periodu od šest mjeseci. Poslato je upozorenje da više nema prostora za odlaganje i zatraženo rješenje koje bi profesionalnim vozačima omogućilo nesmetano obavljanje međunarodnog transporta.

Predsjednik Udruženja za međunarodni transport Srbije Neđo Mandić za Biznis.rs je rekao da je EK odgovorila na zajedničko pismo četiri države, ali da rješenje još nije pronađeno.

- Dobili smo odgovor EK u kojem navode da traže rješenja, ali da to ne ide lako. Njihov raniji predlog bio je da bi problem mogao da se riješi vizom tipa D, međutim sada više ne daju tako jasne potvrde da bi to u potpunosti riješilo pitanje boravka vozača - objasnio je Mandić.

Kako je dodao, problem je u spornim tumačenjima primjene te vize u okviru novih pravila, iako se nosioci vize tipa D ne bi evidentirali u sistemu Entry/Exit System (EES), ostaje nejasno, kako je naveo, da li bi pravo na duži boravak važilo samo u državi koja je izdala vizu ili i u drugim zemljama Šengena.

- To je i dalje nejasno pitanje. Prema tumačenju koje smo dobili, viza tipa D omogućila bi neograničen broj dana boravka u zemlji koja ju je izdala, ali bi za ostale zemlje i dalje važilo pravilo 90 dana u periodu od 180 dana - naveo je Mandić.

On je istakao da će prevoznici zato nastaviti da se zalažu za mogućnost dobijanja viza tipa D, koje bi predstavljalo prelazno rješenje do uspostavljanja pune implementacije novog viznog režima. Mandić je naveo da problem predstavlja to što sve države nemaju usaglašen pristup, ali ističe da Srbija intenzivno radi na pronalaženju rješenja i da se koriste svi kontakti kako bi se pronašao izlaz. Napomenuo je da su odgovori država sa kojima je Srbija pokušala da uspostavi kontakt različiti, dok pojedine zemlje smatraju da to pitanje nije moguće rešiti bilateralno i da bi sistemsko rješenje trebalo da ponudi EK, druge su pokazale spremnost da pomognu, iako imaju određene dileme u vezi sa predloženim modelima.

- Neke države sumnjaju da li je to najbolje rješenje, ali su dobronamjerne i poručuju da će učiniti sve da pomognu. Zato i dalje postoji nada da bi se do 10. ili 15. avgusta mogao napraviti određeni pomak - dodao je on.

Prema njegovim riječima, Hrvatska je napravila korak kroz izmjene Zakona o strancima koje omogućavaju izdavanje viza tipa D profesionalnim vozačima, ali je njihova primjena ograničena.

- Hrvatska je praktično ponudila model, ali on nije dovoljan jer je ograničen na prevoz hrvatske robe – izvoz iz Hrvatske i dopremanje robe za hrvatsko tržište. Mi, međutim, najvećim dijelom radimo tranzit - kazao je Mandić i dodao da primjena tog modela još nije u potpunosti razrađena, jer nisu usvojeni svi potrebni pravilnici i nisu poznati svi uslovi i procedure za dobijanje vize.

- To jeste dobar pravac i mnoge zemlje čekaju da vide kako će funkcionisati u Hrvatskoj. Italija i druge države su pokazale interesovanje upravo zbog toga, jer žele da vide da li taj model može da bude primijenjen - naveo je Mandić.

Dodao je da su Italija i Slovačka pokazale određenu otvorenost za razgovore, dok je stav Mađarske rezervisaniji.

- Italija je dobronamjerna i koliko smo razumjeli, oni čak ne bi morali da mijenjaju zakon. Pitanje je samo da li će primijeniti model po principu Hrvatske – ako se vozi samo roba za Italiju i iz Italije ili će ga proširiti. Slovačka je takođe relativno pozitivno odgovorila. Sa druge strane, računali smo na Mađarsku koja sada nije raspoložena, ali ne odbija već insistira na bilateralnom pristupu - kazao je Mandić.

Upozorio je da problem nije samo pitanje prevoznika, već i izvoznika koji zavise od njihovih usluga.

- Ako kamion ne radi, mi nemamo šta da fakturišemo, a obaveze i dalje ostaju – krediti, lizing, plate zaposlenih i fiksni troškovi. Zato smo se obratili velikim izvoznicima i zamolili ih da se uključe, jer je ovo i njihov problem. Ako nema ko da preveze robu, posljedice osjećaju svi - naveo je on.

Prema njegovim riječima, prevoznici sa Zapadnog Balkana su ključni za taj dio tržišta, jer kompanije iz EU nerado dolaze u region zbog dugog čekanja na granicama i carinskih procedura.

- Teret je praktično pao na nas. Evropski prevoznici koji posluju unutar Evropske unije imaju slobodno tržište, otvorene granice i znatno jednostavnije procedure, pa često izbjegavaju dolazak na Zapadni Balkan, gdje ih čekaju zadržavanja na granicama i carinske procedure. Umjesto da rade, vozači gube vrijeme u kolonama. Zato tražimo podršku i od izvoznika - ukazao je Mandić.

Dugogodišnji problem boravka profesionalnih vozača dodatno eskalirao je nakon početka primjene sistema EES, koji je u potpunosti postao operativan na spoljnim granicama Šengena od 10. aprila ove godine. Elektronska evidencija ulazaka i izlazaka omogućila je, kako se navodi, strogu kontrolu pravila o maksimalnom boravku od 90 dana u periodu od 180 dana, pa se profesionalni vozači koji prekorače dozvoljeni limit sada suočavaju sa kaznama, zabranama ulaska, pa čak i deportacijom. Mandić je objasnio da je rok do 10. avgusta određen zato što će tada veliki broj profesionalnih vozača biti na granici dozvoljenog boravka u Šengenskoj zoni.

- Računali smo da od 10. aprila do 10. avgusta prolazi 120 dana, odnosno četiri mjeseca. Do tada će većina naših vozača imati između 70 i 80 dana provedenih u Šengenu, dok će oni koji intenzivnije rade možda već preći 80 dana. Tada počinju ozbiljni problemi, jer, ukoliko se pravila budu striktno primjenjivala, vozači više neće moći da krenu na put ako nisu sigurni da će se vratiti prije isteka dozvoljenog boravka. U suprotnom, rizikuju novčane kazne i zabranu ulaska - rekao je on.

Istakao je da su zbog toga predstavnici četiri države regiona odredili 10. avgust kao svojevrsni "dan D" za odgovor EK, nakon čega će se sredinom avgusta ponovo sastati i odlučiti o narednim koracima. Kako se navodi, dodatnu komplikaciju predstavlja činjenica da su u Briselu u toku kolektivni godišnji odmori, zbog čega se pre 20. avgusta ne očekuju značajnije aktivnosti.