Ulaganje u zlato dugoročno gotovo nikad nije pogrešna odluka

Cijena zlata posljednjih mjeseci bilježi oscilacije, ali stručnjaci poručuju da ono i dalje ostaje jedna od najsigurnijih investicija. Zašto je došlo do pada cijene i isplati li se danas ulagati u zlato?

Kilogram čistog zlata na svjetskim berzama početkom godine vrijedio je oko 150.000 EUR. Tokom prvih šest mjeseci cijena je više puta oscilirala, pa danas jedna poluga od kilogram zlata košta oko 117.000 EUR. To je pad od gotovo 20 odsto, ali ne i najveći ove godine, jer je zlato u jednom trenutku vrijedilo i oko 113.000 EUR po kilogramu.

Kada velikim svjetskim berzanskim igračima odgovara rast ili pad cijene zlata, tržište se kreće u tom pravcu, kaže zlatar Kenan Methadžović.

- S obzirom da su cijene zlata dostizale rekordne nivoe, to samo znači da su veliki investitori koji su ulagali u zlato odlučili da zaključe tu veliku investiciju i to svoje zlato prodaju. Isto tako, cijenu zlata diktira i jačanje dolara i kada se dolar spusti u drugim valutama, to će se prikazati kao da je cijena dolara pojeftinila - pojasnio je Methadžović u izjavi za TV Podgorica.

Methadžović ističe da ulaganje u zlato dugoročno gotovo nikada nije pogrešna odluka jer, uprkos kratkoročnim oscilacijama, njegova vrijednost nastavlja da raste.

- Možete misliti tada, recimo, 2005. godine neko ko je uložio u zlato nekih 100.000 EUR kao materijal, on danas ima milion i 200 ili milion i 300 hiljada eura, a da ništa nije radio - rekao je Methadžović.

Dodaje i da građani Crne Gore sve češće kupuju brendirani nakit, čija je cijena visoka zbog imena, a ne zbog stvarne vrijednosti materijala. Zato, kaže, pri kupovini zlata uvijek treba znati šta se zapravo plaća.

- Koliko god da je zlato na cijeni i da je skupo, ja uvijek kažem kupite. Vi, npr, od 500 EUR kada kupite imate 300 EUR čistog zlata koje vrijedi, a uvijek znajte šta kupujete i koji je to materijal - naglašava Methadžović.

Ipak, zlato se kod nas najčešće ne kupuje kao investicija, već povodom važnih životnih događaja i porodičnih obaveza.

- To ljudi uzmu za sebe, da im je pristupačnije, uglavnom srebro, a zlato isključivo samo kada imaju neku ozbiljniju obavezu - kazao je Methadžović.

Najveći svjetski centri trgovine zlatom su Ujedinjeni Arapski Emirati, Švajcarska, Kina i Indija, dok centralne banke, predvođene Sjedinjenim Američkim Državama, Njemačkom i Italijom, raspolažu najvećim zlatnim rezervama.

U Crnoj Gori tržište je znatno manje i kupovina zlata uglavnom je vezana za nakit, a ne za investicione poluge ili zlatnike.

Ipak, stručnjaci poručuju da, bez obzira na kratkoročne promjene cijene, zlato i dalje ostaje jedan od najsigurnijih načina očuvanja vrijednosti novca.