U planu rehabilitacija Plavskog jezera - Izabrana tri pilot projekta za očuvanje jezerskog sistema

Vlada Crne Gore objavila je netehnički rezime projekta Rehabilitacija Plavskog jezera u kom se navodi da se zaštita Plavskog jezera ne može zasnivati na jednoj izolovanoj mjeri. Potreban je fazni, sistemski i investiciono održiv pristup, koji istovremeno sagledava jezero, riječni sistem i sliv kao jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.

Zbog načina postanka, geografskog položaja i hidrološke uloge, Plavsko jezero ima izuzetnu prirodnu, ekološku i hidrološku vrijednost. Njegov značaj ogleda se u očuvanju biodiverziteta, regulaciji vodnog režima, ublažavanju lokalnih mikroklimatskih uticaja, očuvanju pejzažnih vrijednosti i razvoju lokalnog prostora.

- Očuvanje Plavskog jezera zato nije samo pitanje zaštite jednog prirodnog vodnog tijela. To je pitanje očuvanja ekološke stabilnosti, hidrološke funkcije, pejzažne vrijednosti i razvojnih potencijala cijelog Plavsko-gusinjskog područja - navodi se u dokumentu.

Međutim, Plavsko jezero se danas suočava sa ozbiljnim problemom ubrzanog zasipanja nanosom. Nanos dolazi iz sliva najintenzivnije kroz riječni sistem Ljuča–Grnčar. Njegovo stvaranje i transport posljedica su erozije padina, nestabilnosti riječnih obala, bujičnih tokova, načina korišćenja zemljišta i sve izraženijih uticaja klimatskih promjena.

Kao posljedica intenzivnog unosa i akumulacije nanosa, Plavsko jezero postepeno mijenja svoje prirodne karakteristike i prelazi iz jezerskog u močvarni ekosistem. Ranijim stručnim analizama procijenjeno je da se u slivu jezera godišnje proizvede približno 300.000 m³ nanosa, od čega se oko 10% zadrži i nataloži u jezerskom basenu. Ukoliko se ovakav trend nastavi, procjenjuje se da bi jezero moglo u potpunosti nestati u periodu od 200 do 300 godina.

Na ozbiljnost ovog procesa ukazuju i promjene u pojedinim djelovima jezera, kao što su Martinovića blato i Šarkinovića zaliv, koji su ranije predstavljali povezana vodna tijela, dok su danas u značajnoj mjeri zahvaćeni procesima zarastanja i zamuljivanja.

Predloženi su pilot projekti koji predstavljaju početni, ali veoma važan korak u uspostavljanju dugoročnog plana zaštite i rehabilitacije Plavskog jezera.

Odabrana su tri pilot-projekta:

- uklanjanje nanosa iz Plavskog jezera

- stabilizacija riječnih obala duž rijeke Ljuče

- stabilizacija padina u području Durmitor fliša

Prvi pilot odnosi se na uklanjanje nanosa iz Plavskog jezera. Ova mjera je usmjerena na sanaciju posljedica već akumuliranog nanosa u jezerskom basenu.

U ovoj fazi, izmuljivanje se smatra najdirektnijom i najizvodljivijom mjerom za rješavanje problema već akumuliranog nanosa u jezeru. Planirano je ciljano uklanjanje sedimentnih naslaga i produbljivanje odabranih zona, posebno tamo gdje je izraženo smanjenje dubine i intenzivan razvoj makrofitske vegetacije.

Drugi pilot odnosi se na stabilizaciju obala rijeke Ljuče. Ova mjera je usmjerena na jedan od ključnih puteva transporta nanosa prema Plavskom jezeru.

Zbog prirodne dinamike riječnog koridora, na pojedinim lokacijama dolazi do bočne migracije korita, gubitka zemljišta i ugrožavanja infrastrukture. Posebno je značajno to što aktivna erozija obala na određenim dionicama predstavlja direktnu prijetnju regionalnom putu između Gusinja i Plava.

Cilj ovog pilot projekta je projektovanje i sprovođenje mjera stabilizacije obala na odabranim dionicama rijeke Ljuče, prije svega na lokacijama gdje erozija neposredno ugrožava infrastrukturu.

Treći pilot odnosi se na stabilizaciju padina u području Durmitor fliša. Ova mjera je usmjerena na smanjenje stvaranja nanosa na njegovom izvoru.

Značajan dio nanosa koji dospijeva u sistem Plavskog jezera potiče iz procesa erozije padina u gornjem slivu. Tokom intenzivnih padavina i bujičnih događaja, sa nestabilnih padina pokreču se velike količine materijala koji se površinskim oticanjem, brazdastom i jaružnom erozijom, kao i plitkim klizištima, transportuje prema dolinama Ljuče i Grnčara, a zatim dalje prema jezeru.

Ovaj pilot treba da doprinese boljem razumijevanju odnosa između erozionih procesa u slivu i sedimentacije u jezeru, kao i da pruži osnov za planiranje širih mjera upravljanja nanosom na nivou cijelog slivnog područja.

Kako se zaključuje u dokumentu, predloženi pilot-projekti predstavljaju prvi korak ka sistemskom i faznom pristupu zaštiti i rehabilitaciji Plavskog jezera. Njihova svrha nije samo sprovođenje pojedinačnih mjera na terenu, već i stvaranje pouzdane osnove za buduće odluke, veće investicije i dugoročno upravljanje jezerom i njegovim slivom.