(Foto: YouTube/Ministarstvo kapitalnih investicija/Screenshot)
Master plan investicija u infrastrukturu za period od 2026. do 2030. godine, koji je Vlada usvojila na poslednjoj sjednici, sadrži projekte ukupne vrijednosti 5,74 mlrd EUR. Planirana vrijednost realizacije ovih javnih investicija iznosi oko 4,7 mlrd EUR, dok će prosječno godišnje ulaganje biti 939,6 mil EUR ili oko 11% BDP. Takođe, Master plan sadrži i procjenu moguće potrošnje u iznosu od oko 638 mil EUR za početak realizacije potencijalnih novih projekata u periodu do 2030. godine.
Kako je saopšteno iz Vlade, u raspravi je istaknuto da se radi o strateškom dokumentu kojim se definišu prioritetne javne investicije u infrastrukturu, objedinjuju postojeće liste projekata radi veće transparentnosti i efikasnosti, unapređuje sistem selekcije i upravljanja projektima, osigurava usklađenost sa srednjoročnim budžetskim okvirom i fiskalnom održivošću kroz strateško preusmjeravanje ka kapitalnim projektima, doprinosi jačanju administrativnih i institucionalnih kapaciteta.
- Cilj Master plana je ubrzanje ekonomskog rasta i bolji kvalitet života građana Crne Gore kroz unaprijeđeno upravljanje javnim investicijama. Ključni sektori javnih investicija u infrastrukturu obrađeni Master planom su saobraćaj, energetika, obrazovanje, zdravstvo, zaštita životne sredine i komunalna infrastruktura, lokalna infrastruktura - naveli su iz Vlade.
Master plan sadrži projekte u infrastrukturu ukupne vrijednosti 5,74 mlrd EUR. Pri tome, planirana vrijednost realizacije ovih javnih investicija u infrastrukturu od 2026. do 2030. godine iznosi oko 4,7 mlrd EUR, uključujući sve izvore finansiranja. Prosječno godišnje ulaganje do kraja 2030. je oko 939,6 mil EUR ili oko 11% BDP. Dodatno, Master plan sadrži i procjenu moguće potrošnje u iznosu od oko 638 miliona za početak realizacije potencijalnih novih projekata u periodu do 2030. godine - pojasnili su iz Vlade.
To su, dodaju, projekti koji još uvijek nijesu finansijski zatvoreni, i većina njih može otpočeti nakon 2028. godine, kada mogu imati uticaj na ekonomski rast.
Najveći infrastrukturni projekti u narednom periodu biće izgradnja druge dionice autoputa Bar-Boljare, razvoj crnogorskih aerodroma i željezničke infrastrukture, kao i investicije u sektor energetike. Investicioni program u Aerodrome Crne Gore biće podijeljen u tri faze, uz fiksnu naknadu od 100 miliona eura i usmjeravanje 35% prihoda državi Crnoj Gori.
Investicije države u lokalnu društvenu infrastrukturu činiće oko 49 mil EUR godišnje. Investicije u komunalnu infrastrukturu opština iznosiće oko 72 miliona godišnje.