Svjetska banka smanjila prognozu privrednog rasta Srbije u 2026. sa tri na 2,7 odsto

Svjetska banka smanjila je prognozu privrednog rast Srbije u ovoj godini sa 3 na 2,7%, nakon što je, kako je navedeno, u 2025. izgubljen zamah zbog niza domaćih i globalnih događaja. U Redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan prognoza privrednog rasta Srbije za 2027. godinu smanjena je sa 3,1 na 3%.

Rast je usporen, odražavajući niže privatne investicije i negativan doprinos neto izvoza, a rizici su pojačani u kontekstu konflikta na Bliskom istoku, što utiče na eksternu tražnju, uvozne cijene energenata i sentiment investitora, navedeno je u izveštaju koji obuhvata Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, teritoriju Kosova i Metohije, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.

Kako je ukazano, negativni rizici odnose se na državna preduzeća koja se suočavaju sa problemima, nedostatak napretka u primjeni sledeće faze strukturnih reformi, kao i na pojačanu globalnu i domaću neizvjesnost.

Inflacija će, kako očekuju iz SB, ostati povišena tokom 2026. dijelom zbog očekivanog efekta konflikta na Bliskom istoku na cijene energenata, ali će na srednji rok ostati u okviru ciljanog raspona. Fiskalna politika u 2026. trebalo bi da uglavnom bude pod kontrolom, ukoliko se pokaže da su mjere za ublažavanje energetske krize privremene ili budu neutralisane mjerama na strani potrošnje.

Iz SB su procijenili da bi privreda Srbije, na srednji rok, trebalo da se oporavi i raste po stopi od tri do četiri odsto. Naveli su i da su ostavka premijera i sporo formiranje vlade, politički protesti, sankcije protiv Rusije u naftnom sektoru i još jedna loša poljoprivredna sezona doveli do sporijeg rasta od očekivanog u 2025. Ova dešavanja takođe su doprinijela padu neto priliva stranih direktnih investicija za oko 50%.

Direktor kancelarije SB u Srbiji Nikola Pontara naveo je da je napredak Srbije na polju makroekonomije je nesporan, ali, kako je dodao, potpuni prelazak na tržišnu privredu zahtijeva strukturne reforme – ne samo radi ubrzanja rasta i približavanja Srbije zemljama sličnih karakteristika u EU, već i za stvaranje inovativne, inkluzivne i globalno konkurentne ekonomije, koja obezbeđuje prosperitet svojim građanima.

- Ove reforme podižu kvalitet institucija i daju bolji poslovni ambijent, što se može vidjeti u zemljama koje su izbjegle zamku srednjeg dohotka - kazao je Pontara.

SB navodi i da će privredni rast zemalja Zapadnog Balkana ostati usporen tokom 2026. godine, pod uticajem efekata konflikta na Bliskom istoku, uporne inflacije i pojačane neizvjesnosti, pa će kombinovani privredni rast zemalja regiona dostići 2,8% u 2026. što je 0,3 procentna poena ispod prethodnih projekcija. Očekuje se skromno ubrzanje rasta na 3,2% u 2027. godini.

Naglasili su da će aktiviranje radne snage biti od ključnog značaja, da bi se zadržao zamah reformi u zemljama regiona koje se suočavaju sa manjkom radne snage. Globalna neizvjesnost i geopolitičke tenzije obuzdavaju rast na Zapadnom Balkanu, a rastuće cijene predstavljaju direktan udar na novčanike građana, rekla je direktorka Svjetske banke za Zapadni Balkan Šaoćing Ju. Ona je navela da, dok kreatori politika koriste kratkoročne fiskalne mjere da suzbiju efekte ovih pritisaka na domaćinstva i preduzeća, izveštaj SB pokazuje da su radna mjesta ključ za dugoročni ekonomski napredak.

- Zapadni Balkan ima veliki izvor neiskorišćenih talenata – žene, mlade i druge koji žele da rade ali su suočeni sa realnim preprekama. Njihovo uključivanje u radnu snagu jedan je od najefikasnijih koraka koje region može da preduzme i ojača svoju ekonomiju - kazala je Ju.

Stanovništvo Zapadnog Balkana, kako je navedeno u izvještaju, stari brže nego bilo gde u Evropi, pa će tokom naredne decenije najmanje jedna od pet osoba u regionu biti starija od 65 godina. Iz SB su ukazali kako je paradoks da se nestašica radne snage osjeća u ključnim sektorima iako je mnogo ljudi isključeno iz radne snage ili su jednostavno odustali od traženja posla. Izvještaj ukazuje i na nedovoljno iskorišćen kapital: žene, mlade i ostale koji žele da rade, ali se suočavaju sa preprekama za ulazak na tržište rada.

Ukoliko bi stopa učešća radne snage bila ista kao u uporedivim zemljama Evropske unije, to bi značilo dodatnih 2,8 miliona raspoloživih radno sposobnih stanovnika. Samo uključivanjem više žena u radnu snagu, godišnje stope rasta porasle bi za 0,35 procentnih poena. Rad bi, prema navodima izvještaja, trebalo učiniti atraktivnijim izborom – počevši od poreskih i propisa o socijalnim beneficijama, zbog kojih je u mnogo slučajeva ostanak kod kuće finansijski bezbjedniji izbor.

U većini zemalja Zapadnog Balkana, na primjer, prijavljivanje bilo kakvog prihoda od rada istovremeno diskvalifikuje pojedince iz programa beneficija za siromašne, čineći zaposlenje finansijskim rizikom umjesto nagradom. Takođe se ističe i potreba za priuštivom njegom djece i starih, boljim obukama za rad, kao i radnim mjestima koja nude realnu fleksibilnost i adekvatne uslove rada, uključujući i za onlajn radnike.