NavMenu

MMF smanjio projekciju privrednog rasta Srbije na 2,8% uz rast inflacije

Izvor: Danas Četvrtak, 16.04.2026. 10:49
Komentari
Podeli
(Foto: Shutterstock.com/RUMANA FERDOUSI)
Međunarodni monetarni fond (MMF) u juče objavljenim Svjetskim ekonomskim izgledima (SEI) smanjio je prognoze rasta svjetske privrede sa procjene iz januara od 3,3 na 3,1%.

MMF je smanjio i procjenu rasta privrede Srbije na 2,8% u 2026. godini, dok je u oktobarskim izgledima prošle godine, projekcija bila da će BDP Srbije u 2026. porasti za 3,6% koju su u januaru korigovali na tri odsto.

U 2025. godini privredni rast je iznosio 2,8%.

Takođe, očekivanja su da će prosječna inflacija u 2026. u Srbiji iznositi 5,2%. U martu je godišnja inflacija iznosila 2,8%, a NBS cilja inflaciju u koridoru od 1,5 do 4,5 odsto.

Što se tiče svijeta, prognoza za 2026. revidirana je naniže za 0,2 procentna poena, dok je za 2027. nepromijenjena u odnosu na ažuriranje SEI iz januara 2026. Očekuje se da globalna ukupna inflacija poraste na 4,4% u 2026. i vrati se na 3,7% u 2027, usled rata na Bliskom Istoku.


Kako se navodi u izvještaju Fonda, bez rata, globalni rast bi bio revidiran naviše. Prognoze zasnovane na pretpostavkama prije sukoba pokazale bi blago povećanje rasta za 2026. u odnosu na januar, za 0,1 procentni poen, na 3,4%.

- Revizija naniže za 2026. u velikoj mjeri odražava poremećaje izazvane sukobom na Bliskom istoku, djelimično ublažene nedavnim snažnim podacima i smanjenim carinskim stopama - navodi se u Svjetskim ekonomskim izgledima za 2026.

- S obzirom na poteškoće u realnom vremenu da se zasnuje dosljedan skup pretpostavki za projekcije, ovaj izvještaj o svjetskim ekonomskim izgledima (SEI) predstavlja "referentnu prognozu" — umjesto tradicionalne osnovne — zasnovanu na pretpostavci da će rat imati ograničeno trajanje, intenzitet i obim, tako da će poremećaji nestati do sredine 2026, u skladu sa terminskim cijenama roba od 10. marta. Međutim, imajući u vidu promenljivu situaciju, izveštaj dopunjuje globalnu referentnu prognozu scenarijima u kojima sukob traje duže ili se širi. Vjerovatnoća ostvarivanja ovih scenarija raste kako se neprijateljstva i povezani poremećaji nastavljaju - navode u Fondu.

U nepovoljnom scenariju sa većim i trajnijim rastom cijena energije, globalni rast bi dodatno usporio na 2,5% u 2026, a inflacija bi dostigla 5,4%. U još težem scenariju, sa većim oštećenjima energetske infrastrukture u regionu sukoba, uticaj bi bio još veći: globalni rast bi pao na oko dva odsto u 2026, dok bi inflacija bila nešto iznad šest odsto do 2027. Uticaj na ekonomije u razvoju bio bi gotovo dvostruko veći nego na razvijene zemlje.

Oni ističu da se geopolitičke tenzije mogu dodatno pogoršati, pretvarajući situaciju u najveću energetsku krizu modernog doba, ali takođe mogu izbiti i unutrašnje političke napetosti.

Nezavisno od geopolitike, trgovinski sporovi mogu ponovo eskalirati, ocjenjuju oni.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.