NavMenu

ECB pred izborom novog predsjednika

Izvor: Blic Četvrtak, 09.04.2026. 12:22
Komentari
Podeli
Evropska centralna banka (Foto: Pixabay.com/Hans)Evropska centralna banka
Trka za predsjednika Evropske centralne banke (ECB) je počela, a stručnjaci tvrde da će odlučujuća biti ravnoteža između velikih i malih zemalja, kao i između različitih pristupa monetarnoj politici.

Kristin Lagard, aktuelna predsjednica ECB, ne pretenduje ponovo na tu funkciju, jer se spekuliše da bi mogla da preuzme lidersku poziciju Svjetskog ekonomskog foruma u ​​Davosu.


Odlučuju predstavnici 21 zemlje evrozone

Na izborima za novog šefa Evropske centralne banke, izdvojile su se tri kandidatkinje, ali njihov uspjeh neće zavisiti samo od ličnih referenci, već i od raspodjele ključnih funkcija i odnosa snaga unutar evrozone.

Trka za nasljednika Kristin Lagard je već počela, čak i prije nego što je njen odlazak zvanično potvrđen.

Diskretno plasirana informacija sredinom februara o mogućem ranom odlasku sa funkcije bila je dovoljna da pokrene političko i institucionalno pozicioniranje unutar evrozone.

Iako Lagard javno tvrdi da još nije donijela konačnu odluku, spekulacije o mogućem prelasku na čelo Svjetskog ekonomskog foruma dodatno su otvorile prostor za potencijalne nasljednike i lobiranje zemalja članica.

Odluku će donijeti lideri 21 zemlje evrozone, u vrijeme kada se paralelno otvaraju i druge ključne funkcije unutar ECB-a.

Do 2027. godine očekuju se promjene na poziciji glavnog ekonomiste, u Izvršnom odboru, kao i na poziciji potpredsjednika, koju bi trebalo da preuzme Boris Vujčić, guverner Hrvatske centralne banke.

Ovo je rijetka situacija koja omogućava širi pomak uticaja unutar institucije.


Ravnoteža snaga i neformalna pravila

Prema analizi francuskog lista Le Monde, tri kandidata su već ušla u trku: Klaas Knot, bivši guverner holandske centralne banke, Pablo Ernandez de Kos, bivši guverner Banke Španije, i Joakim Nagel, predsjednik Bundesbanke.

Aktuelna predsjednica ECB Kristin Lagard (Foto: 360b/shutterstock.com)Aktuelna predsjednica ECB Kristin Lagard
Njihove kandidature prevazilaze lične ambicije i odražavaju dublju borbu za nacionalni uticaj unutar jedne od ključnih institucija evrozone.

To je tipično evropsko balansiranje između "velikih" i "malih" zemalja, ali i između takozvanih "jastrebova" i "golubova", odnosno zagovornika restriktivnije i fleksibilnije monetarne politike.

Neformalno pravilo nalaže da među šest članova Izvršnog odbora, sa sjedištem u Frankfurtu, treba da bude po jedan predstavnik iz svake od četiri glavne ekonomije – Njemačke, Francuske, Italije i Španije.

Ovo dodatno sužava izbor, jer je Francuska već dva puta imala predsjednika ECB-a, dok bi izbor kandidata iz Njemačke bio politički osjetljiv s obzirom na to da ta zemlja već ima snažan uticaj u evropskim institucijama.

U takvom odnosu snaga, Knot i Ernandez de Kos se ističu kao najozbiljniji kandidati. Knot ima jak ugled i podršku nordijskih zemalja, ali ga prati percepcija monetarnog "jastreba", što može ograničiti njegovu prihvatljivost.

Ernandez de Kos, s druge strane, dolazi iz "mekšeg" pristupa monetarnoj politici i ima značajno međunarodno iskustvo.


Kompromisi odlučuju

Njegov izbor bi mogao da otvori put Francuskoj da preuzme mjesto glavnog ekonomiste – ključnu poziciju u oblikovanju monetarne politike.

Međutim, ako bi bio izabran kandidat koji se doživljava kao "golub" poput Ernandeza de Kosa, Njemačka bi vjerovatno tražila tu poziciju kao protivtežu.

Potencijalna francuska imena za tu poziciju se već pominju, uključujući Lorens Bun i Anjes Benasi-Kere, što bi takođe doprinijelo smanjenju rodne neravnoteže u ECB-u, gdje žene trenutno zauzimaju samo dva od 27 mjesta.

Ishod izbora neće zavisiti samo od kvaliteta kandidata, već prije svega od šireg paketa političkih kompromisa.

Ključno pitanje biće raspodjela uticajnih funkcija, posebno mjesta glavnog ekonomiste, koje može poslužiti kao instrument ravnoteže među državama članicama.

U pozadini cijelog procesa je strateško pitanje budućeg pravca monetarne politike ECB-a - između strože kontrole inflacije i veće fleksibilnosti u podsticanju ekonomskog rasta.

Iako je pozicioniranje kandidata već u toku, konačan ishod ostaje neizvjestan.

Dosadašnja praksa pokazuje da se takve odluke često donose u poslednjem trenutku, kroz političke dogovore koji prevazilaze tržišna očekivanja.

Mogući odlazak Lagard je tako samo započeo proces koji će odrediti budući pravac monetarne politike evrozone.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.