Za ljetnju sezonu ključni su predvidivost i kvalitet - Goste iz Rusije i Azerbejdžana teško je nadomjestiti

Neophodno je da planiranje i operativna priprema ljetnje turističke sezone 2026. već sada budu visoko na agendi – ne samo turističke privrede, već i države, lokalnih samouprava i svih aktera destinacije, kaže za Dan specijalista turizma Petar Golubović iz Centra za istraživanje i razvoj turizma (CIRT).

– Za ljetnju sezonu ključni su predvidivost i kvalitet. Kao destinaciji, treba da nam budu prioritetna tri aspekta: cjenovna politika, marketing i proizvod i smještajni kapaciteti – ističe Golubović.

On napominje da je tržište sve osjetljivije na odnos cijene i kvaliteta, te da nije problem imati višu cijenu ako to prati odgovarajući kvalitet. Kako je naglasio, potrebno je više discipline u formiranju cijena i dosljedan standard isporuke (čistoća, usluga, brzina, gostoljubivost, transparentnost doplata i sl.).

On ukazuje da turisti sve više traže experience-based sadržaje, pa zato treba da budu prioritet proizvodi koji su premijujm po doživljaju, ali ne i nužno luksuzni po cijeni: gastronomska iskustva, lokalne ture, aktivni odmor, kultura, događaji, autentične priče.

– Smještajne kapacitete, posebno privatne, treba dodatno urediti kroz standardizaciju, profesionalizaciju i podizanje minimalnih standarda (opremljenost, održavanje, prijem gosta, kućna pravila, digitalna komunikacija i dr.). Time se direktno jača reputacija destinacije i smanjuje prostor za loša iskustva – kazao je Golubović.

Smatra da je realan i ostvarljiv cilj da destinacija u ljetnju sezonu i tzv. špic uđe infrastrukturno i operativno spremnija nego što je bila lani, ali to podrazumijeva da se do početka sezone u potpunosti realizuju proširenje kapaciteta aerodromske infrastrukture, punu funkcionalnost ključnih drumskih pravaca i pravovremenu pripremu Primorja.

Smatra i da će predstojeća sezona biti izazovnija zbog administrativnih barijera za rusko i azerbejdžansko tržište. Prema podacima Monstata, kako je podsjetio, u strukturi noćenja turisti iz Rusije su učestvovali sa 15,7 odsto, a što se tiče Azerbejdžana, zabilježen je rast od 68,4 procenata u odnosu na ukupna noćenja.

– To je dodatni razlog da se paralelno radi na diversifikaciji tržišta i stabilizaciji potražnje. Vjerujem da dodatnu pažnju treba obratiti na bliža tržišta EU sa kojih trenutno bilježimo relativno mali broj dolazaka, a gdje postoji realan prostor za rast kroz bolju avio-dostupnost, ciljane kampanje i konkurentno pozicioniranje, kako u sezoni, tako i van sezone – istakao je Golubović.

Kako je dodao, teško je potpuno nadomjestiti "jedan za jedan" goste iz ovih zemalja, ali nije nemoguće. Za to je neophodno da se maksimalno iskoriste bolja avio-povezanost i marketing usmjeren na potencijalno nova tržišta.

Što se tiče ukupnog broja noćenja za 2026. godinu, Golubović smatra da je rast noćenja moguć, ali će zavisiti od toga da li ćemo povećati udio tržišta dobrom avio-dostupnošću i sistemski podstaći duže zadržavanje kroz sadržaje i "razloge za ostanak" (događaji, izleti, gastro i aktivni proizvodi). Na taj način, kako je ukazao, destinacija ne povećava samo noćenja, već i ukupan prihod od turizma kroz duži boravak i veću potrošnju.

CIRT radi na razvoju koncepta koji se može sagledati kao potencijalni nacionalni okvir za produženje sezone u periodu novembar–februar, zasnovan na klaster pristupu (Primorje – Centralni region – Sjever), tematskim rutama i mjerljivim indikatorima učinka.

– Polazna ideja je da se postojeća javna sredstva koriste efikasnije, koordinisanije i transparentnije, bez dodatnog fiskalnog opterećenja, uz širi vremenski i prostorni efekat u odnosu na pojedinačne programe, te uz mjerljiv okvir praćenja efekata javnih ulaganja (noćenja, dužina boravka, disperzija potrošnje). Po završetku inicijalne razrade, koncept će biti predočen ključnim činiocima destinacije kao otvorena platforma za dalju razradu i usaglašavanje. Time se stvara praktičan most između operativnih odluka i dugoročnog strateškog planiranja – kazao je Golubović.

Strategija razvoja turizma je najvažniji nacionalni dokument za dugoročno planiranje održivog razvoja, smatra Golubović.

– Bez nje se destinacijom upravlja praktično od "sezone do sezone". U životu, pa tako i u turizmu, važi jednostavno pravilo: kada ne znate gdje idete, teško je mjeriti da li ste stigli na pravo mjesto. Zato je važno da se proces izrade strategije dovede do jasnih ciljeva, prioriteta, standarda i mjerljivih indikatora, posebno imajući u vidu da je važeći strateški okvir istekao sa završetkom 2025. godine – kazao je Golubović.

Kako je ocijenio, najavljena digitalna platforma je veoma značajna, jer bez pouzdanih i ažurnih podataka teško je voditi pametnu cjenovnu politiku, planiranje kapaciteta, nadzor i targetirani marketing, a to je naročito važno za ekonomiju koja je duboko oslonjena na turizam.