Strane investicije u Srbiji pale za 42% - Da li strani kapital traži nova tržišta?

Strane direktne investicije (SDI) u Srbiji ove godine su u drastičnom padu, a za to je teško pronaći samo jednog krivca. Slična situacija pogađa i zemlje regiona, pa se može zaključiti da je veliki uticaj spoljnog faktora na pad stranih investicija, dok i unutrašnja politička situacija i nestabilnost stvaraju rezervisanost kod investitora.

Prema posljednjim podacima Narodne banke Srbije (NBS) u prvih osam mjeseci 2025. godine ostvaren je priliv od nešto više od 2,1 mlrd EUR SDI. Međutim, u istom periodu prošle godine investicije su iznosile 3,6 milijardi, što znači da je od januara do kraja avgusta ove godine priliv SDI opao za gotovo 42%.

Dodatno, povećava se i odliv sredstava iz Srbije, koji je u ovom periodu gotovo dupliran. U prvih osam mjeseci prošle godine iz Srbije se odlilo 362 mil EUR, dok je u istom periodu ove godine otišlo 648 miliona. Dakle, ti podaci pokazuju i da je neto priliv SDI značajno niži i da se i dalje smanjuje. Za ovih osam mjeseci on iznosi nešto manje od milijardu i po evra.

Dakle, SDI u Srbiji polako posustaju, a u javnosti su se mogla čuti brojna objašnjenja i opravdanja za takve okolnosti. Jedan od glavnih razloga koji su isticali predstavnici vlasti, ali i finansijskih institucija Srbije jeste da su krivac protesti i blokade, koji sada širom zemlje traju bezmalo godinu dana u različitim oblicima.

S druge strane, problem pada SDI ne pogađa samo Srbiju, već i zemlje iz njenog okruženja.

Prema analizi koju je uradio ekonomista Dragovan Milićević, vidimo da pad priliva stranih investicija imaju i Bugarska, Rumunija, kao i Hrvatska. Tri zemlje koje se graniče sa Srbijom i članice su Evropske unije (EU).

Analiza koja je objavljena na portalu Makroekonomija.org, pokazuje da je tokom 2024. Bugarska imala pozitivne neto direktne investicije od oko 2,8 mlrd EUR. Međutim, u ovoj godini bilježi se nagli pad.

U prvom kvartalu strane direktne investicije su iznosile oko 1,3 mlrd EUR, ali u drugom kvartalu prelaze u negativnu zonu sa minusom od 380 miliona. To znači da je došlo do odliva kapitala, odnosno povlačenja stranih ulaganja iz Bugarske u 2025. godini.

Što se tiče Rumunije, tokom prvih osam mjeseci 2024. ostvarila je priliv od 3,2 mlrd EUR neto priliva stranih direktnih investicija. U istom periodu 2025. godine, taj iznos je smanjen na jednu i po milijardu evra, što je pad za više od 50%.

Hrvatska je prošle godine zabilježila vrlo visok nivo SDI – oko 4,2 mlrd EUR. Ipak, u 2025, prema dostupnim podacima za prvih pola godine, ostvareno je svega milijardu evra.

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Milorad Filipović za Danas kaže da su SDI ušle u fazu opadanja i da je to bilo očekivano nakon nekoliko godina konstantnog rasta.

Kako objašnjava, radi se, kao i kod mnogih drugih ekonomskih kategorija, o cikličnom kretanju neke pojave uzrokovanom mnogim faktorima, kako objektivnim, tako i subjektivnim.

- U objektivne faktore smanjivanja priliva SDI možemo navesti krizu svjetske, a pogotovo evropske privrede, gdje glavne zemlje pokretači bilježe stagnantne, pa čak i opadajuće stope rasta. Porast interesovanja svjetskog kapitala za neke alternativne destinacije (vanevropske) kao rezultat pogoršanih pariteta troškova proizvodnje i slično - navodi Filipović.

Kao subjektivne faktore, prema njegovim riječima, možemo navesti prvo i dominantno "zasićenost" domaće privrede SDI.

- Nemamo institucionalne, infrastrukturne i druge kapacitete da efikasno koristimo veliki priliv inostranog kapitala, ali takođe utiču i unutrašnje nestabilnosti u zemlji, prije svega političke, koje odvraćaju dio investitora od ulaganja u ovom trenutku. To ne znači da oni neće preduzeti svoja ulaganja kada se situacija stabilizuje i raščisti - objašnjava sagovornik Danasa.

Filipović dodaje da statistički podaci govore o pogoršanju konkurentnosti privrede Srbije u odnosu na glavne konkurente.

- Naši jedinični troškovi radne snage su drastično povećani i mi više nismo atraktivni u tom smislu za strane investitore, odnosno nismo više zemlja jeftine radne snage. To je posljedica, između ostalog, i praktično fiksnog kursa dinara u uslovima relativno visoke inflacije, pa su nam sada plate "porasle" na preko 600-700 EUR, povećan je minimalac… a produktivnost je ista ili opadajuća - ukazuje on.

Kako podsjeća, već nekoliko SDI je okončano, mahom u južnoj Srbiji gdje je i siromaštvo i nezaposlenost najveća, a dodaje da se može slično očekivati i u budućnosti.

- Posljedice pada SDI mogu biti drastične. Prvo preko priliva deviza, po tom osnovu se brani praktično fiksni kurs dinara (pored doznaka naših radnika), drugo je to da će pad investicija i proizvodnje u tim pogonima značiti i pad izvoza, jer se dobar dio robe u tim fabrikama pravi za inostrano tržište. Porast spoljnotrgovinskog deficita ugroziće makroekonomsku stabilnost, korekcije kursa naviše uzrokovaće porast inflacije - upozorava Filipović.

Veljko Mijušković sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu za Danas navodi da je pad stranih ulaganja u Srbiji posljedica istovremenog djelovanja više faktora.

- Na globalnom nivou, rast kamatnih stopa, inflacija i usporavanje privredne aktivnosti smanjili su spremnost investitora da pokreću nove projekte - objašnjava on.

Istovremeno, kako dodaje, tržišta u razvoju, među kojima je i Srbija, doživljavaju porast rizika zbog geopolitičkih tenzija i neizvjesnosti u snabdijevanju energentima.

- Zbog toga se odluke o investiranju sve češće odlažu ili preusmjeravaju ka stabilnijim tržištima - ukazuje Mijušković.

On potvrđuje da sličan pad investicija bilježe gotovo sve zemlje u okruženju, što pokazuje da su glavni uzroci spoljnog karaktera.

- Evropa se i dalje suočava s poslje­dicama energetske krize, smanjenjem industrijske proizvodnje i slabljenjem potrošnje. Uz to, globalni investicioni tokovi se usmjeravaju prema tržištima sa većom stabilnošću i predvidljivošću. Na region Zapadnog Balkana utiče i činjenica da investitori u ovakvim uslovima posmatraju cio prostor kao jedinstveno područje sličnih rizika - pojašnjava Mijušković.

S druge strane, kako kaže, i unutrašnji faktori u Srbiji dodatno usporavaju priliv kapitala.

- Političke napetosti, protesti i institucionalna neizvjesnost smanjuju povjerenje stranih kompanija. Investitorima je važna stabilnost, pravna sigurnost i jasna razvojna politika, a svako odstupanje od toga povećava oprez i vodi ka odlaganju ili smanjenju ulaganja - ukazuje sagovornik Danasa.

U proteklih godinu dana, tvrdi Mijušković, upravo je taj osjećaj neizvjesnosti imao najveći uticaj na odluke stranih ulagača.

- Ako se pad investicija nastavi, to bi moglo da uspori privredni rast i ograniči otvaranje novih radnih mjesta, posebno u industriji i logistici - upozorava on.

Manji priliv kapitala, prema njegovim riječima, znači i manji transfer savremenih tehnologija i znanja, što direktno utiče na produktivnost domaće privrede.

- Dugoročno, moglo bi doći do smanjenja izvoznog potencijala i pritiska na javne finansije, jer se dio budžetskih prihoda oslanja upravo na investicije koje generišu dodatnu ekonomsku aktivnost - zaključuje Mijušković.