ASK: Rok za usklađivanje rada državnih i lokalnih preduzeća sa novim zakonom treba da bude kraći

Vlada bi odluku o preduzećima od strateškog nacionalnog interesa trebalo da donosi nakon konsultovanja javnosti, rok za usklađivanje rada državnih i lokalnih preduzeća sa novim zakonom treba da bude kraći, donošenje strategija za njihovo upravljanje je gubljenje vremena, član upravljačkog organa trebalo bi da ima najmanje VII-1 nivo obrazovanja, a potrebno je pooštriti kriterijume za njihovu krivičnu odgovornost prilikom izbora ili smjena.

To su neke od preporuka Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dostavljene Ministarstvu finansija u vezi Nacrta zakona o upravljanju privrednim društvima u državnoj svojini. Ovaj zakon će biti lex specialis u upravljanju državnim i lokalnim preduzećima, a ukoliko bi – u optimističkoj varijanti – bio usvojen do kraja ove godine od vlade i u parlamentu, njegova suštinska primjena i dijelom najavljena profesionalizacija u upravljanju ne bi počela ni za godinu i po ili i duže.

- Nacrtom zakona je propisano da društva u državnoj svojini i javna preduzeća usklade svoju organizaciju sa zakonom i registruju promjene u Centralnom registru privrednih subjekata u roku od godinu od njegovog stupanja na snagu. ASP je preporučila skraćenje tog roka na optimalnijih devet mjeseci (svisishodniji bi bio i kraći rok), što je realno za provođenje, a sa druge strane ne bi dovelo do većeg odugovlačenja primjene zakona nakon usvajanja - navode iz Akcije za socijalnu pravdu.

Nacrtom zakona je predviđeno da su društva od strateškog interesa ona čije je poslovanje od kritičnog uticaja na razvoj ekonomije ili ako upravljaju kritičnim nacionalnim resursima, a vlada svojom odlukom utvrđuje koja su to društva. ASP je predložila da vlada donosi odluku nakon prethodno provedene javne rasprave u cilju veće transparentnosti, korisnosti potencijalnih predloga, kao i postizanja najšireg društvenog konsenzusa.

Kako dodaju, ASP smatra da treba brisati rješenje da Ministarstvo finansija priprema "sveobuhvatne strategije vršenja državnog vlasništva u društvima u državnoj svojini i društvima sa manjinskim učešćem, sa akcionim planom", jer je praksa u crnogorskim uslovima pokazala da predstavljaju uglavnom gubljenje vremena i da se zacrtani ciljevi i indikatori rijetko ispunjavaju.

- Ovo posebno što je propisano da Ministarstvo izrađuje politiku državnog vlasništva, dok je u isto vrijeme zaduženo za čitav niz drugih aktivnosti u koordinaciji, upravljanju i praćenju tih društava, što daje dovoljno prostora da se na optimalan način realizuju nadležnosti - naglašavaju iz ASP.

ASP je predložila da organ upravljanja državnih preduzeća etički kodeks donese u roku od dva mjeseca od početka primjene zakona, a da se ne ostavlja pravna praznina, dok je za člana ovog organa predložila da mora imati najmanje VII-1 nivo obrazovanja, umjesto predviđenog VI nivoa, jer se radi o potrebnoj većoj kvalifikaciji obrazovanja.

Kako ističu, ASP smatra da eliminatorni razlog da se lice ne može izabrati za člana organa upravljanja treba da bude kada je pravosnažno osuđeno bez obzira na vrstu kazne (nacrtom je propisano da je uslov da lice nije pravosnažno osuđivano na kaznu zatvora od šest ili više mjeseci), kao i da osnov za smjenu bude kada je podignut optužni predlog ili optužnica bez obzira na vrstu zaprijećene kazne (nacrtom je predviđen kao osnov kada je podignuta optužnica za krivično djelo za koje je zaprijećena kazna zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci).

Neke od preporuka su i da članovi organa upravljanja mogu da budu imenovani najviše u dva četvorogodišnja mandata, a ne tri mandata kako se predlaže, da otpremnina može biti najviše četiri mjesečne naknade, a ne šest kako se predviđa, da državna i lokalna preduzeća treba osnivati samo kada postoji opravdan interes za tim, uz jasno zakonsko definisanje situacija opravdanog državnog interesa ili interesa lokalnih samouprava.

- U odvojenim komentarima Ministarstvu finansija ovog mjeseca, a u pripremnoj fazi konsultovanja javnosti za nacrt zakona o minimalnoj stopi globalnog poreza na dobit, ASP je predložila da ta stopa ne bi trebalo da bude ispod 15 odsto, kao i da u definisanju budućih rješenja treba pratiti evropske direktive i smjernice Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj uz izbjegavanje definisanja favorizujućih /privilegujućih odredbi u korist potencijalnih korporacija, a na štetu javnog interesa - zaključuju iz Akcije za socijalnu pravdu.