Mihailović: Kršenja radnih prava su svakodnevica

U Crnoj Gori se i dalje često zaboravlja da je dostojanstven rad osnovno ljudsko pravo, a ne privilegija. Radnici se svakodnevno suočavaju s prekovremenim satima koji im se ne plaćaju, neisplaćenim zaradama, pritiscima, degradacijom i zloupotrebom ugovora na određeno vrijeme. Dok poslodavci ćute, mnogi zaposleni biraju između trpljenja i otkaza, jer ih sistem rijetko štiti, upozoravaju iz Unije slobodnih sindikata (USSCG).

- Jedan od najčešće zloupotrebljavanih instituta, ako neko hoće da vas degradira, ako hoće neko profesionalno da vas degradira sa platom ili sa rasporedom na druga radna mjesta itd. koristi ugovor o radu. I sad vi imate situaciju da naši zaposleni, ukoliko se odlučuje što im zakon daje kao mogućnost da ne prihvate određeni aneks ugovora o radu, jer smatraju da je isti nezakonit, ne mogu da dobiju odbranu na sudu od nezakonitog otkaza koji će zbog toga da dobiju. Kad to kažem, mi apsolutno vrijeđamo pravo na odbranu svakom zaposlenom - istakla je Ivana Mihailović iz USSCG.

Ugovor o radu na određeno bi trebalo da znači sigurnost, a ne strah od isteka roka. Ipak, sve više radnika radi po ugovorima o djelu, bez prava i zaštite. Iz Direktorata za rad poručuju da je nužno podizanje svijesti, kroz panele i diskusije, kako bi građani znali šta im Ustav i prava garantuju.

- Svjesni smo činjenice da je negdje praksa, a je izuzetak postao pravilo, što ne bi smjelo da bude. Ne bi smjelo da bude da je pravilo da se ugovor daje na određeno vrijeme, pravilo je da bude na neodređeno. Samo se u izuzetnim slučajevima on nudi na određeno vrijeme - kazao je samostalni savjetnik u Direktoratu za rad Marko Ćipović.

Iako je stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori oko 9%, sindikati upozoravaju da brojke ne prikazuju stvarnost, jer mnogi rade na crno, bez ikakve zaštite. Iz Ministarstva rada, međutim, stiže druga poruka – tržište je stabilno, a zapošljavanje raste. Istina je, čini se, negdje između.

- Mi ne vidimo otvaranje novih radnih mjesta, iskreno. Mi vidimo jedan veliki priliv stranog kapitala, ali i onoga što se u uslužnim djelatnostima dešava. Dakle, kafići, poslastičarnice, prodaja nekog nakita i slično, gdje obično turski državljani otvaraju takve objekte, posebno na nivou glavnog grada i primorju - zaključila je Mihailović.

Ćipović navodi da je njegovo mišljenje da je ta stopa nezaposlenosti rezultat našeg cjelokupnog, zajedničkog rada, dodaje, kako njih ispred ministarstva i Vlade, tako i ispred sindikata i poslodavaca.

Zaštita na radu nije administrativna formalnost, već može da bude pitanje života i smrti. Svaki radnik ima pravo da se kući vrati živ i zdrav. Ali u praksi — sigurnosna oprema se štedi, obuke se preskaču, a nadzor je slab. Kada dođe do nesreće, krivac se traži u papirima, ne u propustima. Dokle god se bezbjednost bude tretirala kao trošak, radna mjesta neće biti sigurna, saglasni su sagovornici TV Podgorica.