Gajević: Jačati sopstvenu proizvodnju umjesto ograničavanja cijena

Inflacija je u konstantnom porastu od marta, kada je na godišnjem nivou iznosila 2,6%, do 4,5%, koliko je iznosila na godišnjem nivou u julu – pokazuju podaci Monstata o indeksu potrošačkih cijena. Finansijski konsultant Stevan Gajević za Pobjedu kaže da dugoročno rješenje smanjenja inflacije i uopšte "ozdravljenja ekonomije" nije u administrativnom ograničavanju cijena, nego u jačanju sopstvene proizvodnje.

Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje u julu više su u prosjeku za 0,6% nego u junu.

- Potrošačke cijene u periodu januar - jul 2025. u poređenju sa istim periodom prethodne godine u prosjeku su više za 3,5 odsto – navode iz Monstata.

Da su cijene u trgovinama u stalnom rastu, očigledno je svima koji svakodnevno odlaze u kupovinu, što dodatno potvrđuju i statistički podaci. Ono što je evidentno svake godine jeste znatna razlika u cijenama istih trgovinskih lanaca na Primorju u odnosu na ostale djelove Crne Gore. Za lokalno stanovništvo to je veliki problem, imajući u vidu da se nakon sezone te cijene najčešće ne vraćaju na staro.

- Najveći uticaj na godišnju stopu inflacije imali su rast cijena u grupama meso pet odsto, ugostiteljske usluge 10,4%, stvarne rente 21,4%, farmaceutski proizvodi 14,5%, voće 20,7%, ulja i masti 12,7%, povrće 4,6%, snabdijevanje vodom 24,1%, održavanje stanova 16,3%, mlijeko, sir i jaja 2,3%, hljeb i žitarice 3,3% – pokazuju podaci Monstata.

Na mjesečnu inflaciju u julu, koja je u odnosu na jun u prosjeku viša za 0,6%, između ostalih, najznačajnije je uticao rast cijena smještaja za 7,4%, voća 3,9%, avio-prevoza 9,8%, goriva 4,3%.

- Teško je voditi ekonomsku politiku kada nemate mogućnost kreiranja i vođenja sopstvene monetarne politike – komentariše Stevan Gajević.

Objašnjava da je u tom smislu specifičnost Crne Gore što nema sopstvenu valutu, pa samim tim ni uticaj na određivanje referentnih kamatnih stopa.

- Da bi država mogla upravljati cijenama, mora raspolagati svim instrumentima ekonomske politike, ali imati i uticaj na čitav mehanizam politika i strateških pravaca, što nažalost sada nije slučaj. Ako postoji segment na koji se može uticati, to je bankarski sektor. Centralna banka ima mehanizme "prinude" kojima može naložiti komercijalnim bankama da smanje ili ograniče visinu kamatnih stopa na kredite, na koji način bi se došlo do jeftinijeg kapitala za razvoj, ali i stimulisala potrošnja stanovništva – smatra Gajević.

Ukazuje da je, osim institucionalnih problema koji su više nego vidljivi, gorući problem crnogorske ekonomije nedostatak proizvodnih opipljivih investicija. Gajević ocjenjuje da je do investicija teško i doći, naročito domaćim investitorima jer je praktično nemoguće na tržištu obezbijediti kapital za nova preduzeća.

- Država je nedavno učinila dobar potez osnivanjem Razvojne banke i Kreditno-garantnog fonda. Međutim, obje institucije još u praksi nijesu funkcionalne, a ne zna se ni kada će biti, niti koliko će biti efikasne - ukazuje Gajević.

Osim toga, kako ističe, strateški problem privrede je i velika uvozna zavisnost, koja direktno utiče na rast cijena kroz takozvanu "uvoznu inflaciju".

- Ukoliko bismo imali domaću proizvodnju na nivou pokrivanja barem 20 odsto potreba, Vladine kratkoročne mjere ograničavanja marži na pojedine proizvode imale bi znatno izraženiji efekat, jer bi građani mogli da supstituišu uvozne artikle domaćim koji bi, po pravilu, trebalo da budu jeftiniji. Ovako te mjere predstavljaju kratkoročne poteze koji ne daju potreban ili očekivan efekat, a svakako obuhvataju mali broj artikala - ukazuje Gajević.

Naglašava da dugoročno rješenje smanjenja inflacije i uopšte "ozdravljenja ekonomije" nije u administrativnom ograničavanju cijena, nego u jačanju sopstvene proizvodnje.

- Poljoprivredu treba razvijati strateški: pripremite projekat, definišete lokacije i proizvodne kapacitete, a zatim dovedete investitora na gotov plan. Tako rade druge zemlje. Nama je potreban korporativni model poljoprivrede, naravno i drugih privrednih grana. Sadašnji sistem subvencija ne podstiče proizvodnju – imate mnogo staračkih domaćinstava, ili individualnih domaćinstava koja primaju znatne subvencije od države. Međutim, subvencije u ekstenzivnu poljoprivredu ne podstiču proizvodnju, već naprotiv njeno smanjenje. Individualno domaćinstvo raspolaže ograničenom radnom snagom i ne može da poveća rad, već primanjem subvencija do tada uloženi rad se smanjuje - smatra Gajević, naglašavajući da je za rješavanje mnogobrojnih problema potrebno strateško i plansko djelovanje sa pažnjom dobrog domaćina.

Posljednji podaci Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI), koji djeluje pri Uniji slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG), pokazali su da je sindikalna potrošačka korpa u drugom kvartalu ove, u odnosu na isti period prošle godine, bila skuplja 140 EUR. Sedma sindikalna potrošačka korpa koju su uradili iznosila je 2.010 EUR, a ona uključuje deset kategorija troškova, od kojih najveću stavku obuhvataju troškovi prehrambenih proizvoda koji su u drugom kvartalu iznosili 630 EUR za četvoročlanu porodicu. I oni su ranije ukazali da se problem visokih cijena ne može u potpunosti riješiti ograničavanjem marži, ali su apelovali da se ponovo razmotri mogućnost ograničavanja cijena osnovnih životnih namirnica, čime bi se barem djelimično ublažio efekat inflacije i podržale najugroženije kategorije stanovništva. Rješenje vide i u ulasku novih aktera na tržište kako bi se pojačala konkurencija, ali i vraćanju robnih rezervi.

Iako je potpredsjednik Vlade za ekonomska pitanja i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, neposredno prije isteka Vladine akcije ograničavanja cijena hrane "Limitirane cijene", najavio da će sa novim mjerama izaći polovinom maja, to se nije desilo.

- Vlada na čelu sa Ministarstvom ekonomskog razvoja intenzivno radi na kreiranju mjera za očuvanje standarda građana. U tom smislu Vlada je pokrenula i u više iteracija produžila akciju "Limitirane cijene", koja obuhvata više od hiljadu artikala. Nakon što istekne akcija, Ministarstvo će Vladi predložiti nove mjere koje bi prema planu trebalo da stupe na snagu 15. maja – saopštio je tada Đeljošaj.

Na Pobjedina ranija pitanja u vezi s nastavkom mjera nisu dobijeni odgovori iz resora kojim rukovodi Đeljošaj, koji je krajem jula u Skupštini kazao da je ova njegova izjava loše protumačena. Tada je kazao da su sa Privrednom komorom Crne Gore i trgovcima dogovorili da se obilježe svi domaći proizvodi i da im se obezbijedi prostor na policama. Od septembra će, kako je naveo, nakon analize procijeniti što je bilo bolje i vidjeti što dalje.