Gajević: Robne rezerve se formiraju za slučaj nužde, a ne za korekcije na tržištu

Smisao robnih rezervi nije da postavi državu kao "igrača na tržištu" već da bude povremen i kvalitetan saigrač naročito u slučaju nužde, ocijenio je ekonomista Stevan Gajević.

Na pitanje Pobjede da li se robnim rezervama može uticati na ograničavanje ili smanjenje cijena na tržištu, Gajević je odgovorio da može, ali ne automatski, ne bez rizika i ne dugoročno.

On je kazao da Vlada pogrešna percepcija da su robne rezerve skladište u kojem će se moći kupiti ulje ili šećer po upola nižoj cijeni od tržišne.

- Smisao robnih rezervi je prije svega da budu tu kada to bude potrebno, odnosno kada novac ne pomaže da nešto kupite. Sekundarna funkcija je intervencija na tržištu po pravilu kada se zanavljaju artikli ili kada dođe do kratkotrajne nestašice nekog artikla - naveo je Gajević.

On je objasnio da bi, kada dođe do nestašice ili naglog skoka cijena, država mogla "otpustiti" određene količine iz rezervi da ublaži pritisak na tržištu i smanji ili barem ograniči rast cijena. Time će se smanjiti nesigurnost potrošača i stabilizovati tržište, a sama činjenica da država ima rezerve, može obeshrabriti trgovce u pravcu stvaranja ekstra profita.

- Međutim, to ne znači da će rezerve same po sebi sniziti cijene na duži rok, niti da su "jeftin alat", rezerve pravimo za slučaj nužde, a ne za upravljanje i korekcije na tržištu - ukazao je Gajević.

Iako su iz Vlade i Ministarstva ekonomskog razvoja (MER) u više navrata najavljivali zakon o robnim rezervama čiji se nacrt, prema posljednjim izjavama, očekivao u aprilu, i dalje nije poznato kada će stići pred Vladu, jer iz MER-a ne odgovaraju na Pobjedina pitanja.

U februaru premijer Milojko Spajić kazao je da je država u tom trenutku ograničila marže te da je reagovala kako je mogla, dodajući da ne živimo u komunizmu pa da država može direktno da reaguje.

- Možemo još da odradimo robne rezerve i stabilizacione rezerve. Prvu verziju robnih rezervi imaćemo početkom aprila na Vladi - kazao je tada Spajić u intervjuu za Javni servis dodajući da bi se tako moglo doći do dugoročnog rješenja.

Gajević je, kako navodi, bio uključen u proces izrade analize i studije izvodljivosti još prije dvije godine. Smatra da je studija bila kvalitetna, ali da ima prostora za poboljšanje. Nema informaciju radi li se na izradi zakona, ali ukazuje da na taj proces mogu uticati brojni društveno-politički, organizacioni i drugi problemi.

Zakon o robnim rezervama često nije "popularan" u smislu brzih političkih efekata i može se smatrati troškovnim opterećenjem. U situacijama kada su druge reforme ili "brži" zakonski prijedlozi prioritet, ovakvi zakoni ostaju malo po strani - smatra Gajević.

- Formiranje robnih rezervi zahtijeva ozbiljna sredstva, posebno u prvoj godini kada se sistem uspostavlja. Prema javnim izvorima, formiranje rezervi u prvoj godini bi koštalo oko 21,38 miliona EUR. Od te sume, oko 13,83 miliona bi išlo na nabavku robe, 2,54 miliona za skladištenje i operativne troškove agencije, dok bi ostatak bio namijenjen kapitalnim ulaganjima odnosno infrastrukturi - naveo je Gajević.

Na pitanje Pobjede da li su Crnoj Gori potrebne rezerve, Gajević je načelno odgovorio pozitivno, ali istovremeno ukazao i na rizike.

- Sa stanovišta državne politike, smatram da jesu potrebne, ali s velikim "ali". U slučajevima eksternih šokova (rat, prekidi lanaca snabdijevanja, pandemija, klimatske katastrofe), rezerve mogu služiti kao "rezervni tampon" da se spriječi nagli pad ili nestašica osnovnih roba, a što je i osnovna svrha robnih rezervi. Služe i za stabilizaciju tržišta i ublažavanje skoka cijena. Usljed volatilnosti, moglo bi se intervenisati kroz prodaju iz rezervi ili ograničeno otpuštanje robe, čime se ublažava nagli skok cijena. Iako se često ističe, ovo nije primarna funkcija robnih rezervi već sekundarna - objasnio je Gajević.

- U mnogim zemljama, pogotovo onima sa problemima snabdijevanja ili zavisnosti od uvoza hrane ili energije, postoje sistemi strateških rezervi – hrane, energije, ljekova. Strateške rezerve su širi pojam od robnih, jer one obuhvataju i ratne i monetarne rezerve, odnosno zlato i gotovinu za plaćanje. Smatram da bi Crna Gora morala imati ne samo robne, već i strateške rezerve - kazao je Gajević.

S druge strane, kako je dodao Gajević, robne rezerve karakterišu visoki troškovi nabavke, transporta, osiguranja, amortizacije objekata, skladištenja, posebno za robe ograničenog trajanja. Tu je veliki rizik od propadanja robe, posebno za poljoprivredne prehrambene proizvode.Gajević je upozorio i na rizik agresivne intervencije države, kojom se može stvoriti neefikasnost i smanjiti motivacija da tržište samostalno funkcioniše. Rizik su i politički pritisci i neetičnost kod kreiranja rezervi.

Stevan Gajević

robne rezerve

Zakon o robnim rezervama