Turbulencije i neizvjesnosti - Globalni potresi i njihov uticaj na crnogorsko tržište i banke

Odlazak i povratak talenata, digitalna transformacija, SEPA integracija, bezgotovinsko plaćanje, kao i atraktivnost Crne Gore za strane investitore samo su neke od tema o kojima su na konferenciji Montenegro Financial Markets govorili predsjednici Upravnih odbora dvije najveće banke u zemlji – Tamaš Kamaraši (Crnogorska komercijalna banka - CKB) i Martin Leberle (NLB banka).

Oni su na panelu pod nazivom "Turbulencije i neizvjesnosti: uticaj na finansijska tržišta i bankarsku industriju", otvoreno govorili o odlasku i povratku talenata. Panel je moderirao ESG savjetnik Roger H. Hartmann.

U raspravi o "brain drainu", istaknuto je da je odlazak mladih i stručnih ljudi prisutan širom regiona, ali i da Crna Gora bilježi primjere povratka i dolaska talenata iz inostranstva.

Kamaraši je naglasio da zemlja prethodnih godina privlači stručnjake i da i dalje postoji prostor da se talentovani ljudi vrate i grade karijeru ovdje, dok je Leberle ukazao na značaj očuvanja obrazovnog sistema i stvaranja jasnih perspektiva zapošljavanja. Kao pozitivan signal ocijenjen je povratak ljudi sa međunarodnim iskustvom na najviše državne funkcije, a zaključeno je da zadržavanje i povratak talenata nije samo makrotema, već i operativni prioritet banaka – od brendiranja poslodavca do saradnje s univerzitetima.

Digitalizacija je prepoznata kao ključna tačka razvoja, ali slika je, prema riječima učesnika, ambivalentna: banke su napravile značajan napredak, dok širi institucionalni okvir i dalje sputava potpunu digitalnu uslugu "od kraja do kraja".

Leberle je ukazao na banalne, a skupe prepreke – od nepotrebnih posjeta notarima do višenedjeljnog čekanja registarskih tablica – kao simptome operativnih uskih grla koja usporavaju poslovne procese. Kamaraši je dodao da su temelji postavljeni, ali da neke osnovne stvari još ne funkcionišu, posebno u domenu identifikacije klijenata, prikupljanja biometrijskih saglasnosti i dvofaktorske autentifikacije, gdje je praksa EU i dalje daleko ispred. U tom kontekstu, istaknuta je potreba za bržim usklađivanjem zakonodavstva s evropskim pravilima, smanjenjem papirnih procedura za građane i mala preduzeća te ubrzavanjem javnih e-servisa.

Ulazak Crne Gore u SEPA zonu predstavljen je kao "tektonska promjena" koja snižava naknade, otvara vrata novim klijentima i biznis modelima, približava zemlju evropskom tržištu i smanjuje percepcione barijere investitora.

- Banke su značajno investirale u IT i prilagođavanje sistema, a regulator je pokazao kapacitet da iznese veliki projekat u kratkom roku, što je iskustvo koje treba preslikati na druge reforme - satraju panelisti.

SEPA je prepoznata kao platforma za dalji razvoj – od kartičnih i multivalutnih servisa do novih platnih inovacija – a njeni efekti na srednji rok ogledaju se u nižim naknadama, bržim transferima, većoj interoperabilnosti s EU i jasnom signalu o ozbiljnosti institucija.

Razgovor je obuhvatio i pitanje preregulisanosti.