NavMenu

Preduzeće Beograd na vodi raspisaće konkurs za buduću javnu namjenu hala 2 i 3 Beogradskog sajma i finansirati rekonstrukciju

Izvor: Beta Srijeda, 10.09.2025. 16:11
Komentari
Podeli
(Foto: Vedrana Džudža)
Preduzeće Beograd na vodi "pozdravilo" je najavljenu odluku Agencije za prostorno planiranje i urbanizam o očuvanju hala 2 i 3 Beogradskog sajma jer, kako je navelo, odražava sklad između potrebe za daljim urbanističkim razvojem i očuvanjem značajnih kulturno-istorijskih cjelina i finansiraće rekonstrukciju.

Kako su rekli su za Forbs Srbija, to preduzeće će raspisati konkurs, kojim će biti određena buduća namena hala.

- Nakon što Vlada Srbije usvoji izmene i dopune Prostornog plana područja posebne namene uređenja dela priobalja grada Beograda – područje priobalja reke Save za projekat Beograd na vodi, zajedno sa nadležnim institucijama raspisaćemo javni međunarodni arhitektonski konkurs koji će predvideti javnu namenu za hale koje se čuvaju - naveli su iz tog preduzeća.


Dodali su da će po završetku konkursa i izboru najboljih rešenja biti jasna slika o potrebnim sredstvima za rekonstrukciju i privođenje novoj nameni tih hala.

Istakli su da će radove finansirati kompanija Beograd na vodi u skladu sa ugovorom koji je potpisan sa državom na "isti način kao što to čini i sa drugim objektima javne namene na području plana – Beogradska zadruga, obaloutvrda, Pošta u Savskoj, stari Železnički most koji će biti transformisan u pešački".

U procenu koliko bi sve moglo da košta niko, kako je naveo Forbs, ne želi javno da se upušta jer nema precizan uvid u stanje hala.

Sagovornik tog medija, upoznat sa projektom Beograd na vodi, rekao je da "bilo koje privođenje nameni tih objekata nekoj drugoj nameni ne može bez 100 miliona".

Ako se uzme u obzir da je u poslednje četiri godine Beograd na vodi zabeležio profit od gotovo 200 mil EUR, i da je ušao i u rekonstrukcije drugih objekata javne namene, finansiranje i ove obnove, verovatno im neće predstavljati izazov, naveo je Forbs.

Građevinci su istakli da je rekonstrukcija objekata po pravilu skuplja od izgradnje novih, ali je "to cena koju društvo plaća kako bi ostali na svom mestu".

Dok se išlo u gradnju novih kapitalnih zdanja, zaboravilo se, kako su naveli, da postojeći moraju da se održavaju, pa će država morati da se okrene rekonstrukciji brojnih objekata, što će zahtevati značajna izdvajanja iz budžeta ili zaduživanje.

Ali, kako su istakli, mora da se reši pitanje odgovornosti za održavanje objekata u javnoj upotrebi, ne samo zbog finansijskog izdatka, već i zbog bezbednosti.


Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Opis:
Preteča preduzeća Beogradski sajam bilo je Društvo za priređivanje sajma, formirano 1923. (1933) godine. Postojao je problem adekvatne lokacije, ali povezivanjem Zemuna sa Beogradom i izgradnjom Mosta kralja Aleksandra stvoreni su preduslovi da se i taj problem reši. Godine 1937. na levoj obali Save, na prostoru danas poznatom kao Staro sajmište, izgrađen je sajamski kompleks sa 26 paviljona različite namene i vlasništva, a izlagačima je na raspolaganje stavljeno 17.000 kvadratnih metara prostora pod krovom i još 20.000 na otvorenoj površini. Prvi Beogradski sajam otvoren je 11. septembra 1937. godine.

Drugi svetski rat prekinuo je aktivnosti Beogradskog sajma, a sajamski kompleks pretvoren je u nacistički koncentracioni logor, "Jevrejski logor Zemun", u kome je izvršen veliki pogrom Jevreja, odn. kasniji Prihvatni logor za različite taoce.

Narodni odbor Beograda 13. maja 1953. godine je doneo odluku o izgradnji novog sajamskog kompleksa. Početku izgradnje je prethodio konkurs na kojem je prva nagrada dodeljena projektu arhitekata Vladete Maksimovića i Milorada Pantovića. Nakon toga se ipak, na inicijativu investitora, odustalo od prihvaćenog prvonagrađenog projekta, sa željom da kroz monumentalniju arhitekturu država bolje prikaže, a beogradska arhitektura da bude ravnopravnije uključena u savremene evropske tokove.Zbog toga je arhitekta Milorad Pantović obišao najmodernije evropske sajmove, i sa novim timom saradnika, inženjerima Brankom Žeželjem i Milanom Krstićem, izneo nov projekat koji je sproveden i kojim je Beogradski sajam dobio izgled kakavi ma danas. (Wikipedia)
Vidi sve
Info sa lokala:
Beograd  
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.