Dok država kalkuliše, Skadarsko jezero čeka valorizaciju
(Foto: Unsplash/Isidora Garčević)
O tome za Pobjedu svjedoče Saša Brnović iz sela Bobija i Rajko Radulović iz Karuča, dva domaćina sa Skadarskog jezera koja dijele istu poruku: turizam na jezeru može biti stub razvoja Crne Gore, ali se bez vizije i državne odgovornosti pretvara u propuštenu šansu.
Privatnici prepušteni sami sebi
Brnović ukazuje na nevjerovatnu ljepotu krajolika i oduševljenje gostiju iz cijelog svijeta, ali i na činjenicu da u 2025. godini mještani i dalje žive bez vode, stabilne struje, interneta i sigurnosti u sopstvenom poslu. S druge strane, Radulović otvoreno kritikuje institucije zbog izostanka organizacije i prepuštanja privatnika da sami snose posljedice loše sezone, ocjenjujući da ljudi koji vode turizam "ne poznaju teren, a još manje ga vole".
Brnović, kojeg su novinari zatekli na porodičnom imanju u selu Bobija na obali Skadarskog jezera kazao je Pobjedi da Skadarsko jezero ima potencijal da bude vodeća destinacija, ali da nema ko da to sprovede.
– Moj porodični kraj je selo Bobija, na obali Skadarskog jezera. Kada se odatle krene prema Karuču, Rijeci Crnojevića, Dodošima i drugim mjestima, vi u stvari putujete kroz srce netaknute prirode. Svaki metar puta nosi posebnu ljepotu – zelenilo, tišinu, ptice, biljke koje ne možete nigdje drugo da vidite, i naravno – samo jezero. Gosti iz inostranstva su fascinirani. Svaki put kada se provozamo čamcem, oni ostaju bez daha. Ne prestaju da fotografišu, da snimaju, da pitaju šta su to vidjeli i zašto je ovakva ljepota toliko nepoznata. Ali, dok su oni oduševljeni, mi sami to još ne znamo da cijenimo. Skadarsko jezero, nažalost, ostaje ogromna, neiskorišćena šansa crnogorskog turizma - smatra Brnović.
Kaže i da imaju veliki problem sa infrastrukturom.
- Nema vode, struje, interneta – a imamo sve drugo što treba. Ono što najviše boli jeste da su osnovni uslovi za život i razvoj – voda, struja, internet i putna infrastruktura – potpuno zanemareni. Moje selo, i mnoga oko njega, nalaze se tik pored vodovoda koji vodom snabdijeva za čitavo Crnogorsko primorje. A mi nemamo vodu. Nemamo ni stabilnu struju, nemamo signal, internet često ne funkcioniše. I sve to u 2025. godini, u zoni koja bi mogla da nosi turizam Crne Gore, zajedno s morem i planinama - objašnjava Brnović.
Dodaje da je često svjedok da turistima koji dođu ovdje – a dolaze iz cijelog svijeta, iz Njemačke, Francuske, Holandije, Italije – moraju da objašnjavaju zašto nemamo osnovne uslove.
- Njima ne smeta skromnost, oni vole jednostavnost, prirodu, domaću hranu, mir. Ali im smeta nelogičnost – da u srcu Evrope, kako se reklamiramo, ne možemo da im ponudimo osnovnu infrastrukturu - kaže Brnović.
Priroda je ovdje nevjerovatna. Ptice, čista voda, raznovrsna flora, endemske vrste – sve to je bogatstvo koje nema cijenu. Ali uzalud je priroda "bogom dana", kako volimo da kažemo, ako nema puta do nje. Ako ne postoji vizija, strategija i sigurnost za one koji bi da se vrate da ovdje rade i žive.
- Mnogi mještani bi se vratili na svoja imanja, otvorili domaćinstva, seoske kuće, ugostiteljske objekte. Ljudi bi investirali, pravili pontone, sadili, proizvodili, ali se plaše. Zato što nema pravne sigurnosti. Nema urbanističkog plana, nema podsticaja, nema čak ni obećanja da će država da stoji iza njih. Ne možete da gradite život tamo gdje ne znate da li ćete sjutra imati struju ili dozvolu - tvrdi Brnović.
Skadarsko jezero može biti, kako ističe, ono što je Ohridsko već postalo.
- Često kažem – Ohridsko jezero je danas evropska destinacija, gotovo kao more. A mi, koji imamo nešto još ljepše, prirodnije, bliže moru i planini, ne umijemo da ga iskoristimo. Skadarsko jezero može i mora da bude turistički biser. Ne zamjena za more, nego ravnopravan stub crnogorske ponude. Ima sve: sadržaj, dubinu, istoriju, autentičnost. Samo treba malo mudrosti, državne volje i sistemskog ulaganja. Turizam se ne gradi samo preko reklama i promotivnih spotova. On se gradi na putu, vodi, struji, sigurnosti i – viziji, zaključuje Brnović.
Rajko Radulović, mještanin iz Karuča, takođe tvrdi da je "Skadarsko jezero bogatstvo Crne Gore, ali to niko ne zna turistički da valorizuje".
– Turistička sezona ove godine je, nažalost, veoma slaba. Turista ima, ali kvalitet je nikad lošiji. Dolaze ljudi sa skromnim budžetima, naručuju jednu riblju čorbu i dijele je za troje. To je realnost. Nema tu ozbiljne potrošnje ni prihoda koji bi pokrili uloženo. Za to nije kriva samo ekonomska situacija, već i loša organizacija. Institucije su potpuno zakazale. Promocija je minimalna, turizam nije dobro postavljen, a marketing gotovo da ne postoji. Cijene su previsoke, a kvalitet usluge je često ostao isti. Mnogi misle da će "pokrpiti sezonu" tako što će dići cijene, ali tako samo tjeraju goste - kaže Radulović za Pobjedu.
- Meni ovdje dođu prijatelji, ali znam mnoge koji su uložili desetine hiljada eura u objekte, pontone, čamce – i ove godine su praktično bankrotirali. Mnogi bi, da mogu, odmah izašli iz ovog posla. Ušli su u nešto što ne razumiju, bez podrške, bez plana, bez znanja o turizmu. Skadarsko jezero je prirodno bogatstvo Crne Gore, jedno od najljepših mjesta koje imamo. Za razliku od mora koje traje dva mjeseca, turizam na jezeru može trajati cijele godine. I u decembru ovdje možete uživati kao u proljeće. Gosti koji dođu – oduševljeni su. Kažu: "Znate li vi da živite u raju?" A mi, mi to ne znamo ni da prepoznamo, ni da iskoristimo - ističe Radulović.
Nema strategije
Najveći problem je, kako kaže, što država ne ulaže u razvoj jezera. Nema strategije, nema infrastrukture, nema ozbiljne promocije.
- Umjesto da Skadarsko jezero bude jednako važno kao primorje – ono ostaje u sjenci. Ko ne voli svoju državu – ne može je voditi. Neću da politizujem, ali moram reći – ljudi koji danas vode turizam i državu, ne poznaju ovaj prostor i, što je još gore, ne vole ga. Čovjek koji ne zna svoju himnu ne može voljeti svoju zemlju. A kako da ulažeš u nešto što ne voliš? Gledaju samo korist – kako da izvuku pare, a ne kako da nešto stvore. I zbog toga nas stalno zadužuju, a ništa ne grade - objašnjava Radulović.
Navodi da bi legalizovao sve što ima, otvorio objekte, radio kako treba – ali sistem ga ne prepoznaje.
- Da bih uložio 20.000 EUR, moram da se molim da dobijem dozvolu za 5.000. Ljudi gube volju. I onda se svi povuku, rade samo za svoje prijatelje i svoje goste. A turizam nije privatna stvar – on mora da bude strateški vođen. Na jezeru se može organizovati sve: vožnja čamcem, ribolov, biciklizam, jahanje, izleti, gastronomija, fotografisanje prirode. Ali bez organizacije, bez zakona, bez vizije – to ostaje samo potencijal. A potencijal bez plana – to je gubitak. Skadarsko jezero bi moglo da postane ono što je Ohrid za Sjevernu Makedoniju. Imamo ljepotu, imamo znanje, imamo tradiciju. Samo nemamo volju države da to stavi na svoje mjesto - zaključuje Radulović.
Ne treba beton – treba mudrost
Saša Brnović tvrdi da na Skadarskom jezeru ne treba praviti betonske komplekse.
- Ne traže gosti to. Traže ono što imamo – autentičnost, prirodu, lokalnu hranu, tišinu, iskustvo. Moji poznanici, rođaci izdaju apartmane, nude gostima i izlete čamcem, ribolov, domaće specijalitete, vina iz okolnih vinograda. Sve može da se organizuje – ali nema sistema. Gosti koji dođu moraju da imaju sigurnost. Ne samo što se tiče hrane i smještaja, koje imaju od mještana, nego i sigurnost od države domaćina. Oni moraju da znaju da ako spavaju u apartmanima na jezeru – imaju pravnu, sanitarnu, komunalnu i sistemsku zaštitu. A to ne postoji. To fali i na moru i svuda - smatra Brnović.
Fotografije:
Opis:
Vidi sve
Tagovi:
Saša Brnović
Rajko Radulović
selo Bobija
Karuč
valorizacija Skadarskog jezera
Komentari
Vaš komentar
Šta vrijedno posjetiti/vidjeti u okolini?
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora