U etno selima u Pivi oko 90% gostiju stranci, sve bukirano do septembra

Povratak čovjeka prirodi motiv je razvoja seoskog turizma. Današnji gosti žele aktivni odmor u prirodi, a to je i razlog ekspanzije te vrste turističkog proizvoda.

U etno selima u Pivi oko 90% su inostrani gosti koji žele da uživaju u mirnom i prijatnom ambijentu.

- Ljudi vole da provode vrijeme u prirodi, previše je urban svijet postao, pošto su gradovi nagomilani, previše je betona. Ljudi prvenstveno dolaze ovdje da uživaju u prirodi, da uživaju i u nekim izletima koje mi organizujemo - kazao je Boris Krunić iz Etno sela Brezna.

Rrezervacije za glavnu sezonu su dobre i već imaju najave za septembar i oktobar.

- Mi imamo naše stalne goste koje nam dolaze u tim periodima juli, avgust, tako da su nam smještajni kapaciteti zauzeti za ta dva mjeseca, tako da mi očekujemo solidnu sezonu. Pretežno su naši gosti, a oni su gurmani, oni vole hedonizam, vole da uživaju u dobroj hrani, u prirodi, mada ima dosta i stranih gostiju. Sad to se iz godine u godinu mijenja. Nekad su Francuzi, nekad su Italijani, nekad su Njemci. Ove godine, čak i prošle, bilo je dosta Izraelaca - naglašava Nenad Gogić iz Etno sela Rudinice.

- Mi imamo dobre najave kod nas i turoperatori sa kojima sarađujemo i ljudi iz inostranstva koji bukiraju, uglavnom bukiraju par mjeseci prije - ističe Krunić.

I seoski turizam se suočava sa problemima na koje godinama skreću pažnju i kako kažu, učinili su sve što je do vlasnika etnosela.

- Zbog i letova i cijena i povećanja PDV-a, gdje je turistička privreda najopterećenija povećanjem PDV-a sa 7 na 15%, gdje smo mi bili prinuđeni da opet odmirimo i uvećamo cijene, to utiče na naš posao. Mislim da mora više računa da se povede i o turizmu, ako je već to glavna grana u Crnoj Gori, da poslušaju malo i turističku privredu, da vidimo koji su to problemi i kako zajednički da ih prevaziđemo, da Crna Gora bude stvarno država sa pet zvjezdica i primamljiva destinacija za goste širom svijeta - naglašava Krunić.

Stanovnici Pive ističu da bi se mogao bolje iskoristiti potencijal tog područja. Najveći rezervat pitke vode na Balkanu, osim za proizvodnju struje, mogao bi se koristiti i za flaširanje i izvoz vode. Potom Pivsko jezero vide i kao potencijalni bazen za uzgoj pastrmke, a pogodno i za sportove na vodi kao i uređenje plaža.