Podizati svijest građana i privrede o značaju zaštite prava intelektualne svojine

Crna Gora je na dobrom putu kada je riječ o uspostavljanju efikasnog sistema za zaštitu prava intelektualne svojine, ali institucije, privreda i građani moraju nastaviti da jačaju svijest o njenom značaju, poručili su stručnjaci iz javnog i privatnog sektora.

Zatvaranje Poglavlja 7 u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) u decembru prošle godine, koje se odnosi na prava intelektualne svojine, potvrda je da je Crna Gora stvorila stabilan zakonski i institucionalni okvir.

Ipak, kako ističu nadležni, zakoni su samo početak – ključno je njihovo sprovođenje i razumijevanje njihove vrijednosti u svakodnevnom životu i poslovanju.

Šefica odsjeka za unutrašnje tržište i statistiku u Ministarstvu evropskih poslova, Andrijana Čanović ističe da zaštita intelektualne svojine ne donosi koristi samo autorima i inovatorima, već i širi prostor za razvoj biznisa i privlačenje investicija.

- Možemo reći da Crna Gora ima uspostavljeni i institucionalni i zakonski okvir kada je u pitanju zaštita prava intelektualne svojine, što znači da smo sa tim zakonskim okvirom stvorili određenu bazu za sprovođenje tog prava u praksi - kazala je Čanović agenciji Mina-business.

U narednom periodu, kako kaže, akcenat će biti na edukaciji – od službenika koji se bave registracijom prava, do tržišnih inspektora, sudija i tužilaca.

Zamjenik generalnog sekretara Unije poslodavaca (UPCG), Filip Lazović, rekao je agenciji Mina-business da u Crnoj Gori postoji zaokružena regulatorna i institucionalna podrška kada je u pitanju zaštita intelektualne svojine.

- Svako ko ima neki produkt svog intelekta, autorsko djelo, žig, patent ili industrijski dizajn, ima jasne procedure na koji način može da zaštiti svoje djelo i u tom smislu može da uživa određeni stepen zaštite - saopštio je Lazović.

On smatra da je dobra vijest privremeno zatvaranje Poglavlja 7 i činjenica da je dobijena potvrda od partnera iz EU da država ima regulatorni okvir koji je potpuno usklađen.

- Na sreću, imamo taj regulatorni okvir. Ono što se može primijetiti jeste da ne postoji dovoljna svijest privrednih subjekata o značaju i o tome koliko odgovorajući rad i napor da se stvori nešto novo, a kasnije da se to zaštiti, može da bude dobro za neki privredni subjekt pojedinačno ili cijelu ekonomiju - kazao je Lazović.

Da problem zloupotrebe autorskih prava nije nepoznat u domaćem medijskom prostoru, svjedoči i iskustvo novinske agencije MINA. Direktor Jaša Jovićević ističe da su foto i video sadržaji donekle zaštićeni, ali tekstualni i dalje ostaju ranjivi.

- Zaštita se prevashodno odnosi na fotografiju i audiovizuelne formate, što se i u crnogorskim sudovima do sada pokazalo kao moguće zaštiti i u slučaju zloupotrebe takvih sadržaja moguće je naplatiti određenu štetu koja je pričinjena autoru - naveo je Jovićević.

Kako je dodao da, za razliku od toga, tekstualne informacije nažalost još nijesu prepoznate i i dalje su predmet zlouputrebe.

Jovićević smatra da je bitno da u procesu finalnog usklađivanja sa evropskom regulativom i standardima, i vjerovatno u momentu kada Crna Gora postane punopravni član EU, medijska zajednica iskoristi svu pozitivnu praksu EU i doprinese cilju koji će omogućiti da zaštite sve ono što su predmeti njihovih produkcija.

Dugogodišnji fotoreporter Boris Pejović ukazuje na duboko ukorijenjen problem u praksi – i pored dobrog zakonodavstva, stvarna zaštita prava je rijetka.

- Nažalost, iako je zakonski okvir odličan, jer su autorska prava zaštićena Zakonom o autorskim i srodnim pravima, krivičnim zakonikom i nizom međunarodnih sporazuma, u praksi je implementacija gotovo nepostojeća - rekao je Pejović i dodao da su sudski procesi spori, skupi i iscrpljujući, da ne postoji ujednačena sudska praksa, a većina advokata nije dovoljno upućena u oblast.

Ipak, Pejović smatra da je privremeno zatvaranje Poglavlja 7 zasluženo, ali upozorava da bi ignorisanje zloupotreba moglo da se "vrati kao bumerang" u završnoj fazi pregovora sa EU.

- Zato je kranje vrijeme da se institucije ozbiljno pozabave primjenom zakona i zaštitom svih autora, a naročito onih čiji rad najčešće bude uzet zdravo za gotovo, poput fotoreportera - poručio je Pejović.

Upitan da li očekuje da će nakon zatvaranja Poglavlja 7 biti unaprijeđena zaštita prava intelektualne svojine u Crnoj Gori, Lazović je kazao da je legitimno pretpostaviti da će biti unaprijeđeno, zbog toga što je dobijena potvrda iz Brisela da je država na dobrom putu i da već ima neke konkretne učinke.

- Imajući u vidu da imamo sve što imamo, a što je dobro i da nemamo previše problema, moguće je da bi najbolje bilo da se institucije fokusiraju na to da promovišu upravo intelektualnu svojinu, odnosno taj dio pravnog poretka Crne Gore, da promovišu i da negdje šire i povećavaju svijest i građana i privrede o tome šta je to i koliko je to važno i koliko može da donese benefita - naglasio je Lazović.

Čanović naglašava važnost saradnje svih relevantnih aktera – od državnih organa do civilnog društva – kako bi se građanima pružila potpuna informacija i osnažila svijest o važnosti intelektualne svojine.

- Samo na taj način će i građani biti adekvatno informisani o zaštiti njihovih prava u oblasti intelektualne svojine i ono što je na neki način ključno, a to je da u kontinuitetu sprovodimo jačanje svijesti građana i privrede o pravima intelektualne svojine i o njihovoj adekvatnoj zaštiti - rekla je Čanović.

I za kraj, poruka je jasna – inovacija, kreativnost i znanje jesu temelj savremenog društva, ali bez njihove zaštite, gube na snazi. Crna Gora je načinila veliki korak naprijed, a na svim akterima je da tu priliku iskoriste.