Nelojalna konkurencija demotiviše legalni biznis - Suzbijanje sive ekonomije zahtijeva sistemski pristup

U Crnoj Gori siva ekonomija i dalje predstavlja ozbiljan izazov, a suzbijanje tog problema zahtijeva sistemski pristup, jačanje institucija, digitalizaciju, edukaciju građana i stimulativan poreski okvir, poručio je direktor Poreske uprave, Sava Laketić.

On je, u drugoj epizodi podcasta "Talk UP", čija je tema bila "Siva ekonomija – kako zaštititi legalne biznise?" , a koji je realizovala Unija poslodavaca Crne Gore u produkciji PR Centra, uz podršku Međunarodne organizacije rada, istakao je da se neformalna ekonomija mora suzbijati sistemski, uz podršku svih društvenih aktera, od obrazovnog sistema do nadležnih institucija.

- Neki zvanični podaci govore da se siva ekonomija u Crnoj Gori kreće između 20,6 i 31%. Moj lični osjećaj je da ona prevazilazi taj procenat i da postoji ogroman prostor za unapređenje. Poreska uprava ovo pitanje tretira kao jedan od strateških prioriteta - rekao je Laketić.

On je naveo da se obim sive ekonomije u poslednje vrijeme smanjuje, što potvrđuju i podaci o naplati poreza.

Laketić je upozorio da neformalna ekonomija ima izrazito negativan uticaj na legalne privrednike.

- Nelojalna konkurencija demotiviše legalni biznis. U kontaktima sa privrednicima, gotovo uvijek se kao prvi problem ističe neregistrovano poslovanje - rekao je Laketić.

Država zbog sive ekonomije gubi značajne prihode, a Laketić je istakao da borba protiv ovog problema mora uključivati cijelo društvo.

- Neformalna ekonomija prisutna je u gotovo svim sektorima, a posebno je izražena u izdavanju smještaja, građevinarstvu, uslugama frizersko-kozmetičkog sektora i ugostiteljstvu. Ogroman broj izdavaoca smještaja nije registrovan. Imamo i slučajeve gdje su firme formalno registrovane, ali ne evidentiraju sav prihod. Poseban izazov su oni koji uopšte nijesu registrovani, a aktivno posluju - upozorio je Laketić.

Ukazao je da je u sektoru građevinarstva prisutan veliki broj neprijavljenih radnika, dok u ugostiteljstvu, naročito tokom ljetnje sezone, veliki dio prometa ostaje neprijavljen.

Laketić je ocijenio da je jedan od ključnih koraka za rješavanje problema olakšavanje prijave i plaćanja poreza.

- Zakonski okvir mora biti podsticajan za prijavljivanje i evidentiranje prihoda, a istovremeno moramo raditi na razvoju poreske kulture – obrazovati buduće obveznike - istakao je Laketić.

On vjeruje da su sprovedene mjere dale rezultate, naročito na tržištu rada.

- Imamo bolje podatke o naplati. Reforma oporezivanja rada, kojom je značajno smanjen doprinos, dovela je do pozitivnih signala – sve je više radnika koji su prešli iz sive zone u formalni sektor. U prvom kvartalu ove godine ostvarena je naplata od 67% u odnosu na 2024 - rekao je Laketić

Ukazao je da se Poreska inspekcija, koja je ključna u borbi protiv sive ekonomije, suočava sa nedostatkom kadra.

- Nedostaje nam 60 inspektora. Do kraja godine očekujemo još 15 penzionisanja, tako da će ostati oko 88 inspektora, a taj broj je još manji kada se uzmu u obzir bolovanja i druga odsustva - naveo je Laketić.

On je, kao jednu od najvažnijih mjera u borbi protiv sive ekonomije, izdvajio digitalizaciju.

- Elektronska fiskalizacija, uvedena 2021. godine, jedan je od najboljih alata koje imamo. Omogućava nadzor nad poslovanjem sa udaljene lokacije. Radimo na nadogradnji ovog sistema, posebno u dijelu BI (Business Intelligence) alata koji će pomoći u analizi rizika - rekao je Laketić.

Rekao je da će se Poreska uprava u narednom periodu fokusirati na analizu rizika, kako bi rasteretila legalni sektor i proaktivno djelovala prema onima koji izbjegavaju obaveze.

- Digitalizacija je prioritet broj jedan, a sve snage su usmjerene na implementaciju integrisanog sistema za upravljanje prihodima. Od registracije firme do prinudne naplate, svi procesi biće digitalizovani. Radi se o ogromnom unapređenju, ne samo "farbanju fasade". Cilj je da iz svoje fotelje možete pokrenuti biznis – bez potrebe za odlaskom u Poresku upravu - poručio je Laketić.

Ukazao je da je jedan od izazova u borbi protiv sive ekonomije i nepovredivost stana, koju garantuje Ustav.

- Poreski inspektori nemaju pravo da uđu u privatne stanove. Do zakonskih izmjena, jedini način da se suprotstavimo toj formi poslovanja je saradnja sa drugim institucijama i jačanje međuinstitucionalne interoperabilnosti - jasan je Laketić.

Smatra da se siva ekonomija ne može u potpunosti suzbiti bez sveobuhvatne reforme.

- Potrebno je poboljšati poslovni ambijent, pojednostaviti procedure, ojačati kadrovske kapacitete i raditi na promjeni svijesti građana. Samo tada možemo očekivati istinsku promjenu - poručio je Laketić.