Railway City: Prije projektovanja i izgradnje, kao i u toku gradnje na Prokopu, nismo informisani o bilo kakvim problemima u vezi sa gredama

Posle pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, koja je usmrtila 16 nedužnih osoba, dobar dio javnosti u Srbiji sa razlogom je počeo da postavlja pitanje koliko kvaliteno i stručno su izvedeni drugi infrastrukturni, a prije svega saobraćajni projekti koji su u zemlji rađeni u godinama za nama. Poslednja je pod lupu stigla željeznička stanica Beograd centar (Prokop), posle vijesti da je Infrastruktura železnice Srbije dobila krajem maja lokacijske uslove za rekonstrukciju peronskih greda na željezničkoj stanici Beograd centar, a zbog pojave naprslina jer je armatura u tim gredama znatno manja od projektovane.

Kako je moguće da je do ovako nečega došlo, da na jednom od najvažnijih infrastrukturnih i saobraćajnih objekata i čvorišta u gradu dio konstrukcije nije urađen kvalitetno i da je odstupljeno od projekta? Kako je to promaklo nadzoru kada su izvođeni radovi? Da li je ovo bilo poznato kada je sa kompanijom Railway City država sklopila partnerstvo za gradnju nedostajućih sadržaja na Prokopu (prije svega stanične zgrade) i da li je to privatnom partneru predočeno pre početka građevinskih radova na ploči nad peronima Prokopa? I prije svega, da li su putnici koji koriste željezničku stanicu Beograd centar bezbjedni do daljeg, odnosno dok se ne obave neophodni radovi i ne ojačaju sporne grede? Ova i brojna druga pitanja nižu se od juče kada je objavljena informacija da će biti potrebna sanacija i ojačavanja greda.

Pitanja u vezi sa ovim ne malim problemom eKapija je uputila Infrastrukturi železnice Srbije i kompaniji Railway City koja je na ploči iznad perona Prokopa izgradila staničnu zgradu, garažu i komercijalne sadržaje.

Infrastruktura železnice, sada već po ustaljenom običaju, kada su u fokusu ovakve i slične teme, očekivano nije direktno odgovorila. A naša pitanja bila su: Kada je uočen ovaj problem, u kojoj fazi gradnje peronskog dijela je načinjen ovaj propust i ko je konkretno izveo sporne radove na gredama? Pitali smo i šta treba konkretno da se uradi na gredama, kao i da li je, dok se cio taj proces ne završi, bezbjedan za svakodnevno korišćenje stanični kompleks Beograd centra? Jedno od pitanja bilo je i da li je na nosivost i stabilnost spornih greda mogla dodatno da utiče gradnja stanične zgrade završene 2023. i drugih objekata na ploči, za čiju gradnju je bio zadužen partner države u poslu, odnosno da li se prije početka gradnje na ploči sumnjalo da postoji problem sa gredama i nosivošću?

Umjesto direktnih odgovora, IŽS se na svom sajtu oglasio saopštenjem u kome tvrde da je željeznička stanica Beograd centar bezbjedna za korišćenje i funkcionisanje željezničkog saobraćaja, kao i da se planirani radovi na ojačanju peronskih greda u Prokopu odnose na grede koje su izgrađene 1997. godine.

- Taj dio stanice nije obuhvaćen radovima na izgradnji nove stanične zgrade u Prokopu, koja je otvorena 2023. godine. Planirani radovi obuhvataju sanaciju dva stuba ispod kote 105 i ti radovi počeće narednih dana, a njihova vrijednost iznosi oko 3 miliona dinara. Za par mjeseci počeće i radovi na ojačavanju peronskih greda ispod kote 105.5, a vrijednost tih radova iznosiće oko 28 miliona dinara. Sanacija obuhvata lokalnu zonu oštećenja i utezanje gornjeg dijela stuba, sa ciljem povećanja njegove nosivosti i smanjenja statičkih uticaja. Tokom izvođenja ovih radova neće biti obustave željezničkog saobraćaja u Prokopu - poručili su iz ovog preduzeća

Nisu naveli ko je 1997. izveo, sada već, sporne radove, ali informacije i saopštenja iz ranijih godina upućuju da je glavni izvođač bio Energoprojekt.

Sa druge strane, kompanija Railway City odgovorila je na naš upit u vezi sa ovim problemom. Na pitanje da li je Railway City uoči započinjanja gradnje stanične zgrade, a potom i drugih sadržaja na ploči Prokopa, bio upućen kao kompanija, u problem vezan za grede u peronskom dijelu, odnosno da li je još tada on bio poznat i njima predočen odgovarili su - Ne.

- Kao odgovoran i profesionalan investitor, insistirali smo na ispitivanju stanja postojeće armirano-betonske konstrukcije, prije izrade projektne dokumentacije i započinjanja bilo kakvih radova. Angažovali smo Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu na ispitivanju postojeće armirano-betonske konstrukcije i izradi Elaborata o ispitivanju postojeće armirano-betonske konstrukcije, što je obavljeno u toku 2020. godine. Tom prilikom je Građevinski fakultet zaključio da je konstrukcija izvedena kvalitetno, bez uočenih odstupanja od geometrije i bez nedostataka u smislu narušene nosivosti, stabilnosti i upotrebljivosti – navode iz Railway City-ja.

Na pitanje, da li su o postojanju ovog problema bili informisani kada je gradnja objekata na ploči započeta, iz ove kompanije navode da nisu i da su pomenuti nedostaci vizuelno identifikovani naknadno na nekoliko greda u dvije ose.

- Nakon identifikovanja pomenutih nedostataka, na ispitivanju stanja predmetnih greda angažovan je Institut IMS A.D., koji je izvršio detaljna ispitivanja. Zaključeno je da prilikom izgradnje realizovane prije više decenija, a što značajno prethodi našem angažovanju na ovom projektu, u pomenutim armirano-betonskim gredama armiranje nije izvršeno u svemu u skladu sa projektno-tehničkom dokumentacijom, usljed čega su se pojavile predmetne prsline. Zaključeno je i da identifikovane prsline ne ugrožavaju nosivost i stabilnost armirano-betonske konstrukcije ispod i iznad ploče, te da ne predstavljaju bezbjednosni rizik za posjetioce i zaposlene, ali da je u cilju trajnog očuvanja nosivosti i stabilnosti u dužem vremenskom periodu poželjna izvjesna sanacija predmetnih pozicija. Razumijevanja radi, armirano betonska konstrukcija ispod ploče, sama ploča i predmetne grede, građeni su nekoliko decenija i u više faza, počev od 1977. godine nadalje. Naše angažovanje limitirano je na izgradnju sadržaja iznad postojeće ploče – kažu u ovoj kompaniji.

Da li je ipak na nosivost i stabilnost spornih greda mogla dodatno da utiče gradnja stanične zgrade završene 2023. i drugih objekata na ploči i da li su oni kao kompanija koja je za taj dio posla bila zadužena u bilo kojoj fazi informisani da može doći do problema u toku gradnje, a zbog stanja u peronskom dijelu?

- U tom smislu, gradnja stanične zgrade i drugih objekata iznad ploče nije imala uticaja na nosivost i stabilnost pomenutih greda. Prije otpočinjanja projektovanja i izgradnje, kao i u toku izgradnje, nismo informisani o bilo kakvim potencijalnim problemima u vezi sa pomenutim gredama, sve do momenta kada su vizuelno uočene gore pomenute prsline – uvjeravaju iz ove kompanijama.

Upitani kojim parametrima i podacima u vezi sa nosivošću ploče na Prokopu su se vodili kada je riječ o planiranju objekata i njihove kvadrature, iz Railway City-ja odgovaraju da je projektovanje objekata iznad postojeće ploče realizovano na bazi projektno-tehničke dokumentacije dostavljene od strane Infrastrukture železnice Srbije, a na bazi koje su pomenuta ploča i sadržaji ispod pomenute ploče izgrađeni.

Posao kompletiranja nedostajućih sadržaja u kompleksu željezničke stanice u Prokopu kompanija Railway City, čiji je trenutni vlasnik istoimena kiparska firma, a većinski stvarni vlasnik biznismen Branislav Grujić, dobila je nakon što se prije nekoliko godina jedina javila na poziv države za partnerstvo u izgradnji sadržaja koji nedostaju u ovom željezničkom čvorištu. Ugovor, koji se ubrzo našao pod lupom Transparentnosti Srbija, predvidio je faznu gradnju i to da se u prvoj fazi izgradi upravo stanična zgrada i dio parking prostora. Partner se obavezao i da finansira izgradnju stanične zgrade u skladu sa građevinskom dozvolom, dok je izgradnja drugih objekata planirana u skladu sa tržišnom i poslovnom politikom partnera. Na osnovu sklopljenog ugovora država je ustupila ploču na koti 105. Kada je sklopljen ugovor sa privatnim partnerom, kako je isticano, uslov je bio da se prvo izgradi stanična zgrada, a kao rok, kada su radovi počeli, određen je 20. oktobar 2023. godine. Građevinska dozvola za njenu izgradnju izdata je u ljeto 2022. godine, a gradilište je otvoreno 8. avgusta te godine.

Prije ovoga, uređeni peronski dio Prokopa svečano je u rad pušten u januaru 2016, dok se ploča iznad njega dograđivala narednih godina u fazama. Njeno kompletiranje je bilo i preduslov za početak gradnje stanične zgrade i poslovnih objekata. Građevinski inženjer Danijel Dašić za N1 ukazao je da je došlo do preopterećenja na ploči na kojoj je, kako je naveo, po CIP-ovoj procjeni iz 2009. godine, dozvoljena gradnja samo lakših konstrukcija, dodajući da ono što je na kraju izgrađeno 25 do 35 puta teže od onoga što je bilo predviđeno.

Neposredno pošto se odvalila nadstrešnica na željezničkoj u Novom Sadu i usmrtila 16 nedužnih ljudi, tada još uvijek resorni ministar Goran Vesić najavio je da će ministarstvo posle ove tragedije zahtijevati vanrednu kontrolu svih željezničkih stanica u zemlji. Ali, i prije nego što je on to najavio, putnicima je bilo jasno da bi jedna od prvih trebalo da bude ona, koja je kao i novosadska, među poslednjima rađena, a to je željeznička stanica Novi Beograd. Razlog? Iako su na vrlo prometnoj novobeogradskoj željezničkoj stanici prije nekoliko godina postavljene potpuno nove nadstrešnice na peronima, one su u međuvremenu počele da izazivaju strepnju putnika.

Na fotografijama koje je slikao jedan od putnika, a koje su objavljene na Beobuid forumu znatno prije novosadske nesreće, jasno se vidjelo da pri vrhu ovih nadstrešnica na novobeogradskoj stanici na masivnoj čeličnoj konstrukciji nedostaju šrafovi koji bi trebalo da povežu i drže djelove konstrukcije koji se ukrštaju.