Čadež: Traži se najbolje rješenje za ublažavanje carina SAD

Srbija ulaže napore u pregovore sa SAD kako bi se ublažilo uvođenje novih carina koje američka administracija najavljuje od 1. avgusta, posebno na najznačajnije izvozne proizvode, među kojima su i pneumatici. Optimista sam u pogledu nalaženja najboljeg rješenja, imajući u vidu dobre političke i ekonomske odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, rekao je Marko Čadež, predsjednik Privredne komore Srbije, gostujući u emisiji Zoom In televizije Bloomberg Adria, a saopštila PKS.

Komentarišući procjene rasta BDP-a u Srbiji, od 2,8% koliko prognozira MAT, do optimističnih 4,2% koje predviđa Vlada Srbije, Čadež navodi da je rast BDP-a uslovljen i našim izvoznim tržištima, koja bilježe usporavanje, prije svega članice Evropske unije.

- U Njemačkoj koja je ekonomski stagnirala i bilježi pad investicija, registruje se blagi oporavak, a naše kompanije u prvih pet mjeseci ove godine izvezle su za 20,7% više u odnosu na isti period prošle. U razmjeni sa Njemačkom bilježimo suficit prvi put za protekle dvije decenije, što je rezultat kvalitetne sradnje i porasta narudžbina za srpske kompanije - naveo je Čadež.

Podaci pokazuju da industrijska proizvodnja i izvoz Srbije rastu – za prvih pet mjeseci izvoz je bio veći za 10,2% u odnosu na isti period prošle godine - što ukazuje da srpska privreda funkcioniše stabilno u složenim uslovima, ocijenio je predsjednik Privredne komore Srbije, upozoravajući da se ne smije gubiti oprez, jer izazova ima mnogo, naročito u pogledu globalnih trgovinskih odnosa.

Prema njegovim riječima, u Srbiju sve više dolaze investicije visokotehnoloških kompanija. Kao primjer naveo je kompaniju Toyo Tires, koja svoje istraživanje i razvoj premješta iz Njemačke u Srbiju, zahvaljujući kvalitetu domaćih inženjera i inovativne zajednice.

S druge strane, odlazak pojedinih proizvođača, poput kompanije Leoni, koja zatvara jednu od svojih fabrika, svjedoči o prirodnom, razvojnom procesu — kada ekonomija raste i bazira se više na znanju, proizvodnje sa niskom dodatom vrijednošću sele se u zemlje poput Tunisa, Maroka ili Egipta, gde je jeftinija radna snaga, naveo je Čadež. On je dodao da je važno da se taj proces desi postupno i da se sa državom nađu rješenja za poreske i druge olakšice kako bi se radno intenzivnim industrijama omogućio tranzicioni period.

Čadež se osvrnuo na rezultate Centra za privredne inicijative i brza rješenja, koji je PKS osnovala kako bi se efikasnije rešavale administrativne prepreke i ubrzali procesi od značaja za privredu.

- Identifikovana su uska grla u građevinskoj industriji, poput sporog izdavanja dozvola – naročito za solarne elektrane u okviru industrijskih pogona. Danas, nakon samo nekoliko mjeseci rada Centra, broj izdatih dozvola porastao je sa jednocifrenog broja na preko 40 - naveo je Čadež.

Dodao je da se sistemski radi na rješavanju konkretnih problema i na usklađivanju podzakonskih akata, koji su često u međusobnoj koliziji i dovode do različitih tumačenja. Cilj je, kaže, da do jeseni postoji jasan skup preporuka koje će sa republičkog nivoa ići ka lokalnim upravama — kako bi se postiglo jedinstveno tumačenje propisa.

Čadež je naglasio da se situacija stabilizuje ali da šest ili sedam mjeseci političke nestabilnosti nije moglo da prođe bez uticaja na ekonomiju.

- Niko od velikih investitora nije rekao da odustaje, ali su mnogi potencijalni investitori odlučili da sačekaju. Važno je da budemo odgovorni jer privreda je ta koja svima nama obezbjeđuje životni standard - istakao je on.

Kao ključne probleme sa kojima se privreda suočava, Čadež je izdvojio rast cijene električne energije, nedostatak radne snage i zloupotrebu bolovanja.

- Rast cijena struje posebno utiče na energetski intenzivne industrije. Razmatramo sa državom kako da se, kroz korekcije akciza ili model naplate, omogući fleksibilniji sistem koji bi spriječio zatvaranje fabrika - rekao je.