Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vijesti
Zapadni Balkan energetski talac sukoba na Bliskom istoku - Kolika je šteta po turizam u Crnoj Gori?
Komentari
Herceg Novi (Foto: Shutterstock/Ranko Maras)
Osim za Crnu Goru.
Turizam ove zemlje vec bilježi negativne posljedice, nakon otkazivanja letova i hotelskih rezervacija iz Izraela.
- Tri izraelske avio-kompanije privremeno su obustavile putničke letove ka Crnoj Gori. Otkazali su više od 70 letova ka Tivtu planiranih do kraja juna - upozorili su iz Aerodroma Crne Gore za Radio Slobodna Evropa.
Napad Izraela i Sjedinjenih Americkih Država na nuklearna i vojna postrojenja u Iranu i prijetnje zatvaranjem glavnih plovnih puteva, izazvale su blaži potres na naftnom tržištu i povećanja cijena sirove nafte i njenih derivata.
Daljnja moguća događanja, nakon zaključivanja primirja, uglavnom, su hipotetička i zavise o tome hoće li i koliko sukob eskalirati i izazvati šire poremećaje na globalnom energetskom tržištu.
Otkazani letovi prema Crnoj Gori
Aviosaobraćaj iz Izraela prema Crnoj Gori je, prema posljednjim informacijama, obustavljen do 30. juna.
Za sada je poznato da su otkazane hotelske rezervacije izraelskih turista u Kolašinu, na sjeveru Crne Gore, kako je za državnu crnogorsku televiziju kazala Zorica Milašinović, direktorica Turisticke organizacije Kolašina.
Prošlog ljeta iz Izraela je avionima u Crnu Goru stiglo više od 130.000 putnika.
- Od aprila do oktobra, na liniji Tel-Aviv – Tivat opsluženo je oko 112.000 putnika, dok smo na ruti Tel-Aviv – Podgorica opslužili više od 18.500 putnika - kazali su iz Aerodroma Crne Gore za RSE.
Ranije je ministarka turizma Simonida Kordic izjavila da je 2024. bila rekordna godina po broju izraelskih turista.
Podaci državne Uprave za statistiku (Monstat) pokazuju da je prošle godine u Crnoj Gori bilo 74.000 turista iz Izraela, koji su ostvarili 249.000 noćenja. Prema tim podacima oni su bili najbrojniji vanevropski turisti u toj zemlji i njihov broj neprekidno raste od 2021. godine.
Za ovu godinu bio je najavljen dolazak 200.000 turista, kako je u maju kazao Nimrod Rinot, počasni crnogorski konzul u Izraelu.
Iz Ministarstva energetike su upozorili da bi "zbog aktuelne eskalacije sukoba na Bliskom istoku" cijene nafte mogle rasti i tvrde da za sada nije ugroženo snabdijevanje naftnim derivatima.
- Podsjećam da su 2022. (kad je počela ruska invazija na Ukrajinu) brojni proizvodi i usluge poskupjeli bez realne osnove, i te cijene se nijesu vratile, iako su cijene goriva sada niže za gotovo 25%. Takva praksa je neodgovorna - kazao je ministar energetike Admir Šahmanović i dodao da se ne smije dozvoliti da se globalne krize koriste kao izgovor za neopravdana poskupljenja.
Glavni rizik za Srbiju energetska kriza
- U slučaju rasplamsavanja krize na Bliskom Istoku glavni ekonomski rizik za Srbiju je u vezi sa energentima, pre svega naftom i gasom - kazao je za RSE Branimir Jovanović, iz Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (Institute for International Economic Studies WIIW).
Jovanovic upozorava da, ako bi se ponovio scenarij iz 2022. godine nakon izbijanja rata u Ukrajini da se cijene energenata zadrže na višem nivou nekoliko mjeseci, to bi dovelo do rasta cijena i pogoršanja životnog standarda.
- Cene hrane na svetskim berzama, takode, trenutno ne bilježe značajnije promjene, jer Bliski Istok nije veliki izvoznik hrane za razliku od Ukrajine. Zato bih rekao da se trenutno čini da direktne posljedice ovog sukoba neće biti dramatične, osim ako ne dođe do ozbiljne eskalacije, poput zatvaranja Ormuškog moreuza ili proširivanje sukoba - kazao je Jovanovic za RSE.
Naftna industrija Srbije (NIS), koja je većinski u ruskom vlasništvu, ključna je za uvoz, prodaju i preradu nafte u Srbiji. Njeno poslovanje postalo je složenije nakon što je Rusija napala Ukrajinu 2022. godine, što je dovelo do uvođenja sankcija EU i SAD-a prema Moskvi.
Oko 80% sirove nafte koja se prerađuje u rafineriji Pančevo dolazi iz uvoza. Prije invazije na Ukrajinu, 30–50% uvezene nafte dolazilo je u NIS iz Rusije, no danas većinu čine iračka, ruska i kazahstanska nafta, uz manji udio norveške.
Vlada Srbije je odmah nakon početka rata ograničila cijene naftnih derivata kako bi očuvala energetsku stabilnost, a Ministarstvo energetike od tada svakog petka objavljuje nove cijene goriva.
Srbija je i dalje visoko zavisna o ruskom prirodnom gasu, a većinu nabavlja od Gazproma. U 2025. godini 80% gasa dolazilo je iz Rusije, što je, ipak, pad u odnosu na prethodnu godinu.
Srbija je započela diverzifikaciju uvozeci gas iz Azerbajdžana, s kojim je dogovorena godišnja isporuka do 400 miliona kubika, a do 2027. planira se povećanje te količine na trećinu ukupne potrošnje.
Poslovanje BiH s Bliskim Istokom zanemarivo
BiH nema značajne trgovinske odnose sa zemljama Bliskog istoka, ukljucujuci Iran i Izrael, te je ukupna robna razmjena zanemariva kada se posmatra u kontekstu ukupne spoljnje trgovine.
- Naše stvarne ranjivosti su u energetskoj zavisnosti i inflaciji. Postoje neke pojedinačne firme čiji je trgovinski odnos s tim zemljama značajan, one će imati posljedice, ali njih nema puno - kazao je za RSE Milenko Krajišnik, profesor vanjske trgovine i medunarodnih trgovinskih odnosa iz Banja Luke.
BiH je u potpunosti zavisna o uvozu naftnih derivata, uglavnom, iz rafinerija u Hrvatskoj i Srbiji, te dijelom iz Italije, kao i uvozu gasa iz Rusije putem Turskog toka.
- Zatvaranje Ormuškog moreuza ili Sueckog kanala koji otvaraju vodene puteve prema svim zemljama izvoznicama nafte, ne samo Irana, sigurno bi uticao na porast cijena na svjetskog berzi i to bi imalo uticaj na inflatorni šok u svijetu, pa tako i BiH - kazao je Krajišnik za RSE.
Službeni podaci o trgovini pokazuju da razmjena robe s Iranom u protekle tri decenije nije premašila 8 mil EUR godišnje, a Bosna i Hercegovina stalno više uvozi nego što izvozi, prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH.
Nasuprot tome, ekonomske veze s Izraelom ojačale su u posljednjih pet godina, s kim BiH proteklu deceniju ostvaruje trgovinski suficit.
Zvaničnih podataka koliko kompanija iz BiH posluje u Iranu i Izraelu Spoljnotrgovinska komora BiH nema.
Prema podacima iz poslovnih registara u BiH, od 2008. godine do danas iranski građani registrovali su 39 firmi u Bosni i Hercegovini, a izraelski državljani 27 firmi.
Sve posluju u trgovinskom, turističkom i nekretninskom sektoru. Međutim, većina ih je neaktivna, s blokiranim računima.
Kosovo posebno izloženo
- Za teritoriju poput Kosova, koja je ove godine vec doživjela značajan porast cijene električne energije od 16%, dalji porast bio bi šok za privredu - kazao je za Radio Slobodna Evropa Adrian Shtuni iz Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma.
Shtuni podsjeća da kosovska privreda uveliko zavisi o uvozu i doznakama koje cine 13% bruto domaćeg proizvoda, te da se svaki šok za globalnu ekonomiju odmah pretvara u pritisak na kosovske porodice.
- Kosovo ima značajan trgovinski deficit, koji je u decembru 2024. porastao za 17,5% u poređenju sa godinom ranije. Globalna kriza bi povećala ne samo cijenu energije, vec i hrane i robe široke potrošnje, koju zemlja, uglavnom, uvozi - kazao je Shtuni za RSE.
Energetska zavisnost Sjeverne Makedonije
Dok su trajali napadi izmedu Irana i Izraela, cijene energije su fluktuirale, a na makedonskom tržištu došlo je do nekoliko poskupljenja dizela. Očekivanja čelnika Energetske regulatorne komisije (ERC) u Sjevernoj Makedoniji su da će se trend stabilizacije cijena nafte nastaviti, s obzirom na to da je prije nekoliko dana proglašen prekid vatre.
- Vjerujem i da ćemo konačno imati stabilizaciju cijena naftnih derivata i cijene prirodnog gasa, a time i cijene elektricne energije - rekao je predsjednik ERC-a Marko Bislimoski za RSE.
Predsjednik Unije privrednih komora, Trajan Angelovski, kaže da im je izuzetno važno da nema vojnih akcija, jer cijene energije mogu poremetiti mnoge stvari.
- To bi podiglo cijene i direktno uticalo na inflaciju - kaže Angeloski.
Inflacija u Sjevernoj Makedoniji, prema projekcijama Narodne banke za april, iznosice 3% u 2025. godini, što je 0,5% manje nego prošle godine.
- Naša privreda nije ni brzorastuća niti razvijena i uvijek smo zavisni o izvorima energije. Dakle, glavni udarac biće na građanima uopšteno i na standardu, a zatim na privredi i na tokovima i investicijama - kazao je za RSE Mile Boškov, predsjednik Poslovne konfederacije Makedonije (BKM).
Na globalnoj sceni, Iran igra značajnu ulogu u lancu snabdijevanja. član je Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), proizvodi oko 3,3 miliona barela nafte dnevno i izvozi više od dva miliona. Osim što posjeduje vlastitu naftu, Teheran može uticati i na vitalnu globalnu trgovinsku rutu, Ormuški moreuz, kroz koji svakodnevno prolazi više od petine svjetskog snabdijevanja naftom.
Iran je u prošlosti više puta prijetio zatvaranjem, ali prijetnju još nije ostvario.
Firme:
JP Aerodromi Crne Gore Podgorica
Ministarstvo turizma Crne Gore
Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore
Vlada Republike Srbije
Turistička organizacija Opštine Kolašin
Monstat Zavod za statistiku Crna Gora Podgorica
NIS a.d. Novi Sad
Tagovi:
Aerodromi Crne Gore
Bečki institut za međunarodne ekonomske studije
Institute for International Economic Studies WIIW
Državna uprava za statistiku
Monstat
NISGazprom
Poslovna konfederacije Makedonije
BKM
Zorica Milašinović
Simonida Kordić
Nimrod Rinot
Admir Šahmanović
Branimir Jovanović
Milenko Krajišnik
Adrian Shtuni
Marko Bislimoski
Trajan Angelovski
Mile Boškov
otkazivanje rezervacija
otkazivanje letova
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.