Crna Gora ekonomski usporava u prethodnih pet godina

Crna Gora usporava u dijelu ekonomskog rasta u prethodnih pet godina i to ne samo u kvantitativnom, već i u kvalitativnom smislu, saopštila je profesorica sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG), Maja Baćović.

Ona je na panelu u okviru konferencije pod nazivom Zašto kasnimo? Kako dalje?, koju je organizovao Kabinet predsjednika Crne Gore, kazala da strukturne karakteristike rasta u prethodnih pet godina nijesu ni srednjeročno ni dugoročno održive, usljed činjenice da su uticale i na smanjenje konkurentnosti crnogorske ekonomije.

- Moj generalni utisak je takav da smo u prethodnih pet godina u Crnoj Gori imali vrlo vidljivo usmjerene napore ka realizovanju dva cilja, a to je članstvo u Evropskoj uniji (EU), dok je u dijelu ekonomskih politika veći fokus bio na politikama koje se bave redistributivnim efektima, nego na onim koje se fokusiraju na proizvodnju i stvaranje dohotka kroz podsticanje konkurentnosti - rekla je Baćović.

Ona je navela da je za ekonomski rast bilo koje zemlje ključno pet stubova, a to su institucije, infrastruktura, inovativnost, humani kapital i znanje i tržišna efikasnost.

- Ono što je definitivno to je da smo se u zadnjih nekoliko godina fokusirali na razvoj institucija, što je imperativ u procesu pristupanja EU. Ali mislim da su ova četiri preostala stuba nepravedno i na štetu budućeg razvoja zanemarena - upozorila je Baćović.

Prema njenim riječima, 40% rasta u prethodnih pet godina podstaknuto je tekućom potrošnjom, koja se finansira fiskalnim instrumentima i fiskalnim prekompozicijama, što je možda u određenom kratkom vremenskom periodu i dalo pozitivne efekte, ali to je model koji je dugoročno, pa i srednjoročno neodrživ, i koji u skladu sa tim ima i svoju cijenu.

- Znači, mi ćemo neke pozitivne efekte, koje su nesumljivo u prvim fazama osjetili svi građani Crne Gora, početi već da plaćamo lagano u narednim periodima i to ne samo kroz usporavanje ekonomskog rasta, već i kroz finansiranje nekih fiskalnih obaveza koje su nastale realizacijom takvih mjera - rekla je Baćović.

Predstavnik Instituta alternativa, Marko Sošić, kazao je da u Crnoj Gori na centralnom nivou postoji 56 preduzeća, a na lokalnom više nego duplo, oko 130.

- I svi oni imaju svoje Odbore direktor, izvršne direktora i diskreciono pravo da odlučuju o tome kako će koristiti karticu i kako će i kojem sportskom klubu ili vjerskoj zajednici dati novac - naš novac - rekao je Sošić.

Oni se, kako je naveo, ponašaju na dva načina.

- Onda kada ostvaraju gubitak, ponašaju se "Pa vidite, mi smo vaši predstavnici, ostvarali smo gubitak, Vlada nas mora spasiti", a kada se ostvaruju dobit ponašaju se kao da su je ostvarili svojom umješnošću, iako je ona u 90% slučajeva posljedica vremenskih prilika - dodao je Sošić.

On smatra da je potrebno mnogo radikalnije rješavanje ovih problema, u smislu smanjenja državnog kapitala i broja kompanija.

- Mislim da preduzeća u državnom vlasništvu nijesu opravdala svoje postojanje u tom obliku. Ne postoji ništa u njihovom pravnom obliku koje ih kandiduje da ih ubuduće osnivamo kako bi građani dobijali neke usluge - smatra Sošić.

Predstavnica Unija slobodnih sindikata (USSCG), Ivana Mihajlović, kazala je da su neke mjere, poput rasta zarada i penzija, dječijih dodataka i besplatnih udžbenika, morale da se dese, ali da ih nijesu pratile odgovorne i održive mjere fiskalne i ekonomske politike na prihodnoj strani budžeta.

- Tu ima jedan ogroman prostor koji godinama izostaje da bude obuhvaćen konkretnim i održivim mjerama - smatra Mihajlović.

Prema njenim riječima, ako imamo podatak da u Crnoj Gori, zemlji sa toliko prirodnih i drugih resursa, svako treće dijete živi u riziku od siromaštva, onda se ne može govoriti da je država na dobrom putu.

- Ako imamo podatke da negdje preko 70% naših zaposlenih prima zaradu koja je do prosječne zarade, sa trendom raste inflacije i cjenovnim skokovima koje imamo, onda takođe ne možemo govoriti da je to jedna pravedna raspodjela bogatstva - poručila je Mihajlović.

Ono što je posebno za USSCG godinama unazad problematično, jeste stambena politika u Crnoj Gori.

- Mi imamo situaciju u kojoj godinama unazad cijene na tržištu divljaju, a država nema sluha za preduzimanje konkretnih mjera za jednu kohezionu i adekvatnu stambenu politiku - zaključila je Mihajlović.