NavMenu

Demostat: Potpisivanje dugogodišnjeg ugovora o gasu sa Rusima uslovljeno stopiranjem isporuke srpskog oružja Ukrajini

Izvor: Danas Petak, 13.06.2025. 10:15
Komentari
Podeli
(Foto: bibiphoto/shutterstock)
Ruski gas ima ucjenjivački potencijal za Srbiju, saznaje Demostat nezvanično u diplomatskim krugovima koji tvrde da je potpisivanje dugoročnog ugovora između Srbijagasa i Gasproma odloženo na četiri mjeseca i uslovljeno stopiranjem isporuke srpskog oružja Ukrajini.

Kažu da je upravo u vrijeme razgovora o novom aranžmanu između te dvije kompanije, a na koji su odobrenje prethodno stavili predsjednici Vladimir Putin i Aleksandar Vučić, objavljeno saopštenje Pres biroa Spoljne obavještajne službe Ruske Federacije (SVR). To nije bilo slučajno.

U njemu se navodi da prema informacijama do kojih su došli, "srpska odbrambena preduzeća, uprkos deklarisanom neutralitetu zvaničnog Beograda, nastavljaju sa isporukama municije Kijevu".

To "znamo šta radite" i odlaganje potpisa, dodatni je pritisak na Beograd da se vrati starom prijateljstvu među slovenskim narodima, na koje podsjeća i saopštenje SVR-a.

Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović, koji je u Rusiju otišao krajem maja kako bi precizirao novi ugovor, bio je po povratku zadovoljan i aneksom na prethodni iako je to značilo neizvjesnost do početka jeseni.

- Dobro smo prošli - rekao je i dodao da će Srbija, kao i u prethodne tri godine, do kraja septembra moći da računa na 6,1 milion kubnih metara gasa dnevno po cijeni od 290 evra za 1.000 kubika.

U tom trenutku na holandskoj TTF berzi 1.000 kubika gasa vrijedilo je 369,1 evro, na Londonskoj 338,7 a na Njujorškoj 111,3 evra. Dovoljno da se ocijeni kako će Srbija do novog ugovora imati jeftin energent.

Tek desetak dana kasnije, Bajatović je pomenuo da je cilj Srbije ne samo da uveća garantovane količine, već i da se uslovi i cijena ugovore na deset godina umjesto na tri kao do sada, pa da je to dovelo do odlaganja.

Istovremeno, naveo je i "da su svi sada navalili na Turski tok" (gasovod koji ispod Crnog mora, iz Turske preko Bugarske ide ka Mađarskoj, Slovačkoj, Austriji…). To je, inače, jedina preostala gasna konekcija između Rusije i Evrope jer su gasovodi Sjeverni tok i Jamal zaustavljeni a mreža kroz Ukrajinu visoko je rizična.


Nove konekcije, veće mogućnosti

Opšte je mjesto da Rusija preko Srbije širi svoj uticaj u Evropi, a da naša zemlja to omogućava u zamjenu za podršku u Savetu bezbjednosti UN, navodi se u tekstu.

Analitičari naslućuju i pukotine u tom prijateljstvu koje Srbija stalno mora da dokazuje. Dosadašnji i budući gasni aranžmani sa Rusijom trebalo bi da su u toj funkciji. Zato stepen zavisnosti od ruskog gasa iz političkih motiva ne umanjuju ni već izgrađeni ili najavljeni gasovodi koji i sada omogućavaju diversifikaciju u nabavci plavog energenta.


Do prije dvije godine, Srbija je ruski gas dobijala preko gasovoda u Mađarskoj. U međuvremenu je izgrađena gasna interkonekcija između Srbije i Bugarske a vrijednost projekta je, kažu za Demostat u Ministartsvu rudarstva i energetike, iznosila 99 miliona evra.

- Gasovod je u funkciji od decembra 2023, a operator transportnog sistema Bugarske je u obavezi da isporuči Srbiji količine prirodnog gasa koje je kupila od azerbejdžanske strane. U skladu sa potpisanim ugovorom o isporuci prirodnog gasa sa Azerbejdžanom koristi se u kapacitetima za koje je projektovan, i obuhvata fiksnih 100.000 kubnih metara na dan i fleksibilne količine do milion kubika dnevno - navode u Ministarstvu.

Inače, azerbejdžanski gas pokriva manje od 15 odsto ukupnih potreba Srbije za tim energentom. Ali, u Ministarstvu planiraju i druge konekcije koje bi obezbijedile veću lepezu u snabdijevanju, a među prvim projektima na toj listi je gasna veza sa Rumunijom.

- Memorandum o razumijevanju u vezi sa projektom izgradnje gasnog interkonektora između Srbije i Rumunije, potpisan je prošle godine, a Prostorni plan područja posebne namjene (PPPPN) usvojen je 2019. godine. Na osnovu toga, započeto je sa pripremom projektno-tehničke dokumentacije, a nosilac je JP "Srbijagas". Vrijednost projekta procijenjena je na 12 miliona evra - kažu u Ministarstvu i dodaju da se značaj ovog projekta ogleda u daljoj diversifikaciji pravaca i izvora snabdijevanja gasom, prevashodno pristupom gasovodu BRUA.

Takođe, ističu da je planirana i gasna konekcija sa Sjevernom Makedonijom koja se priključuje na Južni gasni koridor i LNG terminal u Grčkoj.

- Taj gasovod je planiran da se izgradi kao dvosmjerni u cilju obezbjeđivanja sigurnog snabdijevanja obje zemlje, a specifično za ovaj projekat je da bi trebalo da obezbijedi i transport vodonika u budućnosti. Vrijednost ovog projekta procijenjena je na 45 miliona evra. Prošle godine potpisan je Memorandum o razumijevanju i saradnji u oblasti gasa između Ministarstva rudarstva i energetike Srbije i Ministarstva energetike, rudarstva i mineralnih sirovina Sjeverne Makedonije. Od tehničke dokumentacije do sada su završene, između ostalog, Studija o procjeni uticaja na životnu sredinu i Studija izvodljivosti - ističu u Ministarstvu.


Neracionalna upotreba

Stručnjaci potvrđuju da je u ovom trenutku zavisnost od uvoza gasa i nafte velika i da će biti još veća, ali tvrde da je to posljedica političke volje jer bi i u sadašnjim uslovima Srbija mogla da koristi više izvora.

Aleksandar Kovačević, ekspert za energetiku kaže za Demostat da domaća proizvodnja opada, iscrpljuju se resursi, dok potrošnja raste.

- Više od 80 odsto energenata uvozimo a u tom kontingentu vjerovatno je da oko 80 odsto zauzima ruski gas. Problem je to što su struktura i vrijeme uvoza jako nezgodni. Imamo veliku potrošnju zimi u odnosu na ljeto, pa je iskorišćenost mreže neefikasna. Svi isporučioci žele uravnoteženu potrošnju tokom godine, kako bi se cjevovodi, terminali i skladišta koristili što efikasnije. Neracionalna je i potrošnja. Iako se sve više poslednjih godina koristi za proizvodnju električne energije, mi gas najviše trošimo za grijanje, ekonomski najmanje vrijedan proizvod pa je efekat tog energenta u odnosu na kreiranje nacionalnog proizvoda neobično mali. Nemamo mnogo industrije u kojoj bi gas bio sirovina ili pokretač za neki mehanički rad, čak se ni u saobraćaju ne koristi previše iako bi to bila efikasna potrošnja - objašnjava Kovačević.

Naglašava da i sada imamo konekcije koje mogu da uvedu gas iz drugih zemalja. Navodi primjer veze sa gasovodom iz Mađarske koja je veliko tržište tog energenta.

Osim ruskog prisutan je i norveški gas, povezana je i sa Ukrajinom, Rumunijom koja takođe ima tržne viškove iz sopstvene proizvodnje.

Gas tu može da stigne preko Austrije, Češke, povezana je i sa Hrvatskom pa preko nje sa terminalom za tečni gas na Krku. Te konekcije se i koriste da bi se smanjio pritisak na ruski izvor, pa su u nekim okolnostima industrijski potrošači kupovali gas na otvorenom tržištu u Mađarskoj.

- Srbija ima za uvoz i transport gasa preko svoje teritorije desetostruko veću strukturu od potrebne. Tehnički gledano, mnogostrane su mogućnosti za snabdijevanje iz različitih izvora čak i bez konekcija čija je izgradnja u pripremi. Konekcija sa Rumunijom bila je predviđena još prvim dokumentom Svjetske banke iz 2002. godine kao direktni prioritet. Rumunija kao proizvođač gasa ima jako razvijenu infrastrukturu, veću proizodnju, sada i nove tehnologije, otvorenu eksploataciju na Crnom moru. Ima i podzemna skladišta, kompleksnu mrežu koja dozvoljava različite pravce. To je ozbiljno gasno tržište, najrazvijenije na Balkanu i neobično je što direktna konekcija sa Srbijom tu tek treba da se izgradi - navodi Kovačević.

Ali, naglašava da iz ugla efikasnosti upotrebe energenta, ako se izuzme industrija transporta, pitanje je koliko uvoz gasa uopšte ima ekonomski valjanu svrhu. Podsjeća da Srbija i druge resurse, biomasu, termalnu energiju i slično pa lako može da se desi da uvoz gasa uopšte nije potreban, zaključuje on.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.