Ko se sve pominje kao potencijalni kupac ruskog udjela u NIS-u zbog američkih sankcija?

Sledećeg petka Naftnoj industriji Srbije (NIS) ističe produženi rok od 30 dana za primenu sankcija. U međuvremenu su advokati ove kompanije podnijeli zahtjev Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) za uklanjanje NIS-a sa liste sankcija, kao i zahtjev za dodatno odlaganje roka za primjenu sankcija.

NIS ima pravo da traži uklanjanje sa liste sankcija s obzirom na to da je Gazprom Njeft ispunio uslove sankcija tako što je spustio vlasnički prag u NIS-u ispod 50%. Podsjetimo, nedavno je promijenjena vlasnička struktura NIS-a tako što je Gazprom, koji nije pod sankcijama, otkupio pet odsto akcija. Trenutno Gazprom Njeft ima oko 45% akcija u NIS-u, Gazprom nešto više od 11%, oko 30% ima država Srbija, a ostalo su mali akcionari. Međutim, američki zvaničnici su bili izričiti i ponovili više puta da je za Ameriku jedino prihvatljivo da ruski kapital izađe iz NIS-a.

Zbog toga NIS traži dodatno vrijeme, a direktor Srbijagasa Dušan Bajatović uvjeren je da će ova kompanija dobiti novih 30 dana ukoliko obeća da će za to vrijeme napraviti i dostaviti "akcioni plan" o rješenju vlasničke strukture.

U poslednje vrijeme u medijima se spekulisalo da bi ruski udio u NIS-u mogli da otkupe Mađari ili hrvatski JANAF. Interesovanje iz Hrvatske za kupovinu NIS-a je čak bilo i zvanično. Ministar privrede Hrvatske Ante Šušnjar rekao je da bi Jadranski naftovod (JANAF) mogao da kupi ruski udeo NIS-u.

- NIS će morati da se riješi ruskog suvlasništva i mogu da istaknem da JANAF ima kapaciteta i mogao bi da bude zainteresovan za taj udio, ako bude razumijevanja i pameti na obje strane - rekao je Šušnjar u intervju za zagrebački Jutarnji list.

On je dodao da "nema prirodnije poslovne simbioze".

Pitanje je da li Rusi žele da se odreknu NIS-a i po koju cijenu, a jedan od sagovornika Danasa smatra da bi eventualno cijena toga mogla biti ponovna isporuka ruskog gasa Evropi.

Analitičar iz IPOPEMA Securities Vladan Pavlović smatra da će sledećeg petka ponovo doći do odlaganja uvođenja sankcija, dodajući da je to kurs koji se očekivao.

- Razlog je to što se očekuje i zvanično otopljavanje odnosa SAD-Rusija i vjerovatno bar djelimično obnavaljnje ekonomske saradnje pa shodno tome nema razloga da se insistira posebno sada na pitanju NIS-a - rekao je Pavlović za Danas.

Na pitanje šta bi mogao da sadrži "akcioni plan", koji je pominjao Dušan Bajatović, on odgovara da ne zna šta se podrazumijeva pod "akcionim planom" i dodaje da je to prilično nedefinisana kategorija.

- Postoje samo dva ishoda: ili ruski dio u NIS-u ostaje ili ne ostaje. Pod akcionim planom se onda može podrazumijevati proces kojim se ruski udio uklanja, mada ruska strana svakako ne želi da proda svoj dio, ili eventualno zabrana isplate dividende. Ta kategorija akcionog plana je samo još jedan termin za nepotrebno zbunjivanje javnosti - smatra Pavlović.

Na pitanje zašto NIS do sada nije delistiran sa lista sankcije, s obzirom na to da Gasprom Njeft nema više od 50% akcija u vlasničkoj strukturi NIS-a, Pavlović je rekao da do tog vjerovatno nije došlo zato što sadašnja administracija nije raskrstila sa tim koji će konačni stav zauzeti prema Rusiji, s obzirom da su obećavajući mirovni pregovori u toku. Jedino što se dodatno može preduzeti sada, dodao je Pavlović, jeste da se i ostatak koji je još uvijek u rukama Gazprom Njefta prebaci na Gazprom.

- Sada kada je došlo do promjene kursa Amerike prema Rusiji ne vidim nijedan razlog da Rusija proda svoj udio bez obzira na ranije spekulacije, osim ako to ne bude neki dio šireg sporazuma o energetskoj saradnji i podjeli zona uticaja na relaciji SAD-Rusija u kome Rusija, zarad benefita na nekim drugim poljima, recimo obnova isporuka gasa Evropi, prepusti NIS nekoj drugoj strani - ocijenio je Pavlović.

I glavni broker Momentum Securities Nenad Gujaničić smatra da su realni izgedi da se ponovo dobije produženje primjene sankcija, a nakon što su na međudržavnom nivou počeli razgovori između SAD i Rusije. Ova vjerovatnoća će, kako je rekao, svakako biti veća ukoliko smo dostavili argumentaciju koja ide u prilog rješavanju ovog pitanja.

- Istina, Gazprom Njeft je nominalno ispunio uslove sankcija tako što je spustio vlasnički prag ispod 50%, ali ostaje onaj neformalni dio koji se tiče totalnog izbacivanja Rusa iz vlasničke strukture. Ostaje da se vidi koliko će nova američka administracija biti striktna u pogledu momentalnog ispunjenja tog zahtjeva, ali našoj strani ne odgovara nijedno rješenje osim statusa kvo, odnosno produžetka odlaganja sankcija - izjavio je Gujaničić.

Prema njegovim riječima, jasno je da bi se našlo mnoštvo kupaca za NIS, dodajući da to nije samo JANAF. Međutim, dodaje da u situaciji kada prodavac ne želi da proda akcije, bezpredmetno je licitiranje ko bi mogao da kupi i po kojoj cijeni.

Hrvatski energetski analitičar i urednik portala Energypress.net Ivan Brodić rekao je za Danas da je vjerovatno isticanje vremena za NIS i potraga srpske administracije, kao i njenih saradnika, za strateškim partnerom podstakla hrvatskog ministra privrede da predloži da JANAF uđe u vlasničku strukturu. Brodić je podsjetio da je NIS hrvatskom JANAF-u jedan od najznačajnih klijenata, te da je njegovo poslovanje 40% izloženo NIS-u. Ukazao je i da kao što je terminal za tečni prirodni gas (LNG) na Krku bio najveći geopolitički dobitnik dosadašnjih evropskih sankcija Rusiji, tako je u slučaju američkih sankcija NIS-u ova hrvatska kompanija jedan od najvećih gubitaša. Prema njegovim riječima, argumenti da JANAF kupi ruski udio u NIS-u su "logični", jer je riječ o dugogodišnjoj povezanosti ove dvije kompanije.

Osim toga, istakao je Brodić, za NIS bi to bilo rješenje sankcija, a za JANAF obezbeđivanje tržišta sa malom vjerovatnoćom rata između akcionara. Međutim, realno gledano, kako je rekao Brodić, prilika za takav posao ipak nije moguća.

- Prilika za ulazak JANAF-a u vlasničku strukturu NIS-a nije izgledna, i to ne samo zbog toga što je ministar vjerovatno ovom izjavom samo testirao javnost. Pa čak ni u situaciji kada dva moguća kupca nisu u poziciji da realizuju ovu transakciju - naveo je Brodić.

Glavni razlog zašto ova transakcija nije moguća, Brodić navodi složene odnose Hrvatske i Srbije. Smatra da nije vjerovatno da bi birači Aleksandra Vučića, ali i onih iz dobrog dijela opozicije, podržali ulazak hrvatske državne kompanije u kompaniju koja ima veliki značaj za Srbiju. Brodić dodaje da se NIS procjenjuje na oko četiri milijarde evra, a da bi za Gazpromov udio trebalo izdvojiti 2,5 mlrd EUR. Smatra da bi JANAF bio dovoljno stabilan da privuče finansijsku podršku za kupovinu ruskog udjela u NIS-u.

Međutim, Brodić ukazuje na činjenicu da su Hrvatska i Srbija potpisnice Evropske energetske povelje koja nije blagonaklona prema povezivanju infrastrukturnih i tržišnih kompanija, što JANAF i NIS jesu, a to ovu transakciju pravno i politički čini komplikovanom. Brodić primjećuje da to mnogi analitičari, ali i ministar, namjerno ili slučajno, zanemaruju.