Biznis zone postaju najmoćnije sredstvo za privlačenje investicija - Kakvi su potencijali lokalnih samouprava u Crnoj Gori?

Biznis zone postale su jedno od najmoćnijih sredstava koje lokalne samouprave u Crnoj Gori koriste za privlačenje stranih investicija, poručeno je sa nedavno održane RE:D konferencije u Crnoj Gori. Kako je poručio Vasilije Kostić, profesor Fakulteta za menadžment u Herceg Novom i predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) iskustva jesu povoljna, ali se pristupi razlikuju, što znači da svaka opština postavlja svoje prioritete i ciljeve.

- Imamo primjer Irske koja je zahvaljujući mjerama vlade postala jedna od najbrže rastućih ekonomija Evrope. Biznis zone u ovoj zemlji locirane su tamo gdje je najveća nezaposlenost i fokusirane su na industriju i uvoz. Upravo bi to ilo zanimljivo kao model za Crnu Goru - poručio je Kostić.

Petar Kolognat, direktor za razvoj poslovanja u kompaniji CTP, naveo je primjer uspješnog razvoja u Srbiji. CTP je vodeća kompanija u oblasti izgradnje i izdavanja poslovno-industrijskih parkova u u Evropi, sa preko 13 miliona kvadrata na više od 250 lokacija. Kompanija je prisutna u 10 zemalja, a Srbija je jedina među njima koja nije u Evropskoj uniji. Uprkos tome, CTP uspješno razvija industrijske parkove na premijum lokacijama širom zemlje.

- CTP je riješio da investira u Srbiju zbog svog klijenta, kineske kompanije Yanfeng koja proizvodi automobilske komponente za proizvođače automobila, prvenstveno onih u Njemačkoj. Oni su zahtijevali od svojih dobavljača da premjeste svoje kapacitete iz Kine bliže granicama EU, i to je zapravo začeće trenda koji nazivamo nearshoring. Yanfeng je za svoju fabriku od CTP-a tražio lokaciju u Kragujevcu, koji je poznat kao grad automobilske industrije. I tu dolazimo do onih važnih stavki zbog kojih neki investitor bira lokaciju za poslovanje. Podsticaji koje država daje su veoma važni, međutim to nije dovoljno. Morate im obezbijediti i uslove u kojima fabrika može dugoročno poslovati i razvijati se. Yanfeng je u Kragujevac prije svega privuklo postojanje radne snage, ali i adekvatne infrastrukture. Danas ova kompanija od CTP-a u Kragujevcu zakupljuje 90.000 kvadrata, zapošljava oko 3.000 ljudi i vjerovatno je najveći poslodavac u tom gradu. Sada pregovaramo sa njima i o drugim lokacijama - kazao je Kolognat.

A kada u zemlju dođe jedan veliki investitor, slijede ga i drugi.

- Kada već imate takvog klijenta u svom portfoliju, druge kompanije ih prate. Nedavno smo otvorili i dvije fabrike u Novom Sadu, došao nam je i investitor iz Japana. Mi uvijek vodimo računa o tome šta je klijentima važno i kada CTP kupuje zemlju na kojoj će graditi industrijske parkove, ta lokacija mora da ispunjava određene uslove. Dakle, mora biti blizu nekog većeg grada, ali i u blizini autoputa. Takođe, mora imati razvijenu infrastrukturu, kao i radnu snagu koja će biti na raspolaganju tim investitorima - naveo je Kolognat.

Kada je riječ o Crnoj Gori, kao najveći potencijal vidi Luku Bar.

- Kineske i japanske kompanije sa kojima sarađujemo sada za svoje fabrike najviše koriste luku Koper, što mislim da u budućnosti ne bi trebalo da bude tako. Takođe, kao ogromnu šansu za Crnu Goru vidim ulazak u Evropsku uniju. Kada Bijelo Polje bude granica između Srbije i EU, to će biti veoma važno čvorište za logistiku, a možda i za neku proizvodnju - zaključio je Petar Kolognat.

Koliko je za razvoj biznis zona i privlačenja velikih investitora važna infrastruktura, ali i postojanje adekvatne radne snage pokazuje i primjer Bijelog Polja. Ova opština je prije nekoliko godina vodila ozbiljne pregovore sa kompanijom Siemens za otvaranje fabrike za razvoj mikrokomponenti.

- U tom periodu više puta sam razgovarao sa direktorom razvoja Simensa, koji je tada pitao da li možemo da garantujemo kada će autoput biti otvoren, kada ćemo ukloniti pet, šest granica Evrope i kada će fluktuacija robe biti brža, te da li možemo da garantujemo da će u svakom momentu imati 1.000 ljudi spremnih za zapošljavanje, i to ljudi na koje će moći da računaju najmanje pet godina. To su sve ograničavajući faktori za nas - kazao je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović.

Opština Bijelo Polje je među prvima 2018. godine ne samo odredila šest biznis zona, već ih je i infrastrukturno opremila i sertifikovala na državnom nivou. Ove biznis zone, kako je kazao Smolović, podijelili su na poljoprivredne, industrijske i na turističke.

- Kada je riječ o podsticajima za investitore, mi imamo dva seta mjera - jedan koji dolazi sa opštinskog nivoa, a jedan koji daje država. Kada je riječ o podsticajima koje daje opština, to su oslobađanje naknade za komunalno opremanje - dakle potpuno besplatno opremate objekat, zatim takse za korišćenje lokalnih puteva, prirez porezu na dohodak fizičkih lica, kao i oslobađanje od poreza na nepokretnost. Sa druge strane, država je dala do 7.000 EUR zavisno od djelatnosti u kojoj poslujete po zaposlenom radniku. Ključna pomoć države bila je u tome da najprije prvih pet, a kasnije osam godina novoosnovana kompanija u bizni zoni bude oslobođena poreza na dobit. Znate da je nekad taj porez bio simboličan 9%, a sada je već 15%, što postaje destimulativno za poslovno okruženje, ali stimulativno za biznis zone - kazao je Smolović.

Govoreći o efektima definisanja biznis zona, navodi da je u ovom gradu otvoreno desetak fabrika.

- Sport Vision trenutno pravi najveći ritejl park u Crnoj Gori na 40.000 kvadrata. Biće to najveći tržni centar na otvorenom u Crnoj Gori. Imali smo i investiciju vrijednu od 5 do 6 mil EUR u Fabriku kisjele vode Rada, Mesopromet je napravio fabriku za bezdimno sušenje mesa koja je razvijena po savremenim ekološkim standardima. Takođe, Merkator pravi proizvodnju novih svijetlećih reklama, a firma Mikrotmont ima servisno-poljoprivredni centar. Za nas je veoma značajna investicija švajcarske kompanije Global solutions. Oni zapošljavaju oko tridesetak radnika i proizvode svijetleće led tehnologije za švajcarske vozove i određene vrste aviona. Oni dakle rade u Bijelom Polju i kompletnu tehnologiju izvoze u Švajcarsku - nabrojao je Smolović.

Kako je kazao, otvoren je i veliki broj malih proizvodnih pogona i uslužnih centara, tehničkih pregleda.

- Ipak, nemamo one velike investitore kakve bismo željeli, koji zapošljavaju hiljade radnika. Međutim, kako smo i čuli, veliko je pitanje imamo li mi tih 1.000 radnika da ih odjednom zaposlimo, kao što je na primjer imao Kragujevac - poručio je predjsednik Opštine Bijelo Polje.

Opština Nikšić velike nade polaže u projekat Sunčani grad koji se razvija u industrijskoj zoni Istok. Investicija kompanije BIG Fashion je već izvjesna, a u ovoj opštini raspoloženi su i za saradnju sa ulagačima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

- Poslednja skupštinska odluka o industrijskim i biznis zonama u Nikšiću donijeta je 2018. godine i odnosi se na industrijsku zonu Istok. Riječ je o prostoru oko Željezare, gdje će se razvijati Sunčani grad, gdje će biti i BIG Fashion centar. Sve te povoljnosti koje postoje u odluci, a koje nisu jasno definisane, koristio je samo prethodni korisnik Željezare. Mi smo tu imali oko 600.000 m² u privatnom vlasništvu i oko 80.000 kvadrata u vlasništvu opštine i države. Ono što se pozitivno promijenilo u međuvremenu je to da je imovina Željezare od preko milion kvadrata postala vlasništvo države, odnosno kompanije koja je u državnom vlasništvu, tako da sada imamo i te kapacitete na raspolaganju - kazao je predsjednik Opština Nikšić Marko Kovačević.

Da bi lokalna samouprava donijela nove odluke o biznis zonama čekala se izrada planske dokumentacije, što se desilo sredinom prošle godine. Sada bi i novi saziv lokalne skupštine trebalo da se pozabavi ovim temama.

- U međuvremenu u zoni Istok smo imali investiciju kompanije Noblewood adriatic koja proizvodi alkoholna pića i koja je, uz Elektroprivredu, najveći izvoznik proizvoda iz Crne Gore. Takođe, imamo i već izvjesnu investiciju BIG Fashiona koji je kupio zemljište u toj zoni. Oko svega toga gradimo priču koja se zove Sunčani grad. U svjetlu novih dešavanja koja smo imali u prethodnom periodu i potpisivanju ugovora sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i ta priča je dobila nove mogućnosti, naročito ako imamo u vidu šta su to planovi i vizije koje smo imali priliku da čujemo na konferenciji. Sunčani grad bi možda bio idealan pilot projekat za one veće projekte koji slijede - poručuje Kovačević.

Sunčani grad, dodaje, predviđa izgradnju oko 1.000 stanova, što je za Nikšić i Crnu Goru ogromna brojka.

- Međutim, za projekte o kojima smo imali prilike da slušamo, to može da bude pravi pilot projekat, da vidimo šta i kako može da se napravi. Mi smo svakako imali viziju kako da realizujemo ovaj projekat, neke investitore smo već privukli, poput BIG-a, za njim bi došli i novi. Ipak, spremni smo da razmotrimo sve mogućnosti koje se otvaraju i koje bi trebalo da iskorisimo u ovom momentu. Nekako se u javnosti stekao utisak kao da mi ne želimo investicije, a onda kada ih nema pitamo gdje su - kazao je Kovačević.

Prema njegovim riječima, procedure i odluke koje donose skupštine lokalnih samouprava i Vlada, kao i naše zakonodavstvo, koje je u nekim segmentima dobro, u nekim loše, sve su to stvari koje usporavaju procese, naročito kad treba da dođu značajne investicije.

- Po mom mišljenju, ono što su najveće kritike na račun ugovora sa UAE su njegove najveće prednosti. Dakle, svi smo dobili mogućnost da komuniciramo sa investitorima i da kandidujemo projekte. Kada je riječ o Sunčanom gradu, mi imamo planove i ucrtan red koraka po kojima idemo. Projekat možemo da razvijamo i sami, međutim, ukoliko se pojavi zainteresovani investitor sa kojim ćemo u svemu naći zajednički interes, mi ćemo tu opciju svakako razmotriti. Mišljenja sam da uvijek treba raditi za dobro čitave zajednice, a onda i onih koji dolaze sa nama da sarađuju - zaključio je Kovačević.