Poslovna udruženja pozdravila utvrđivanje Predloga zakona o kreditno-garantnom fondu - Očekuju lakši pristup izvorima finansiranja uz niže kamatne stope

Vlada je nedavno utvrdila Predlog zakona o kreditno-garantnom fondu Crne Gore, a iz Unije poslodavaca (UPCG) i Privredne komore (PKCG) su saopštili da je Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER) uvažilo dio njihovih sugestija dok je predloženo zakonsko rješenje bilo u formi nacrta. Ipak, obje poslovne asocijacije vide prostor za dodatnim unapređivanjem, odnosno preciziranjem određenih djelova kroz podzakonske akte.

Riječ je o propisu koji se u skupštinskoj proceduri već našao prije tri godine dok je na čelu resora ekonomije bio aktuelni predsjednik države Jakov Milatović, ali je bez objašnjenja povučen iz procedure u vrijeme vlade Dritana Abazovića. Milatović je u ljeto 2022. godine apelovao na svog nasljednika Gorana Đurovića i Vladu da što prije zakon vrate u Skupštinu naglašavajući da su na tom tekstu vrijedno radili uz pomoć Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Ipak, nacrt zakona je ponovo stigao na dnevni red Vlade tek kada je ovu funkciju preuzeo Nik Đeljošaj.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) ukazuju da je javna rasprava raspisana krajem 2021. godine, te da su oni tada, nakon konsultacija sa privredom, poslali objedinjene komentare, ali naglašavaju da ovaj nacrt zakona koji je Vlada nedavno utvrdila nije prošao dodatne javne konsultacije.

Ukazuju da je dio inicijalnih komentara koji su dali usvojen, a isto su Pobjedi kazali iz Unije poslodavaca (UPCG) koja je još prije deceniju i po ukazala na potrebu formiranja kreditno-garantnog fonda.

Obje asocijacije ocjenjuju da bi osnivanje fonda bio značajan korak u unapređenju poslovnog ambijenta, posebno za mikro, mala i srednja preduzeća.

- Ovaj zakon predstavlja rezultat dugogodišnjih napora i inicijativa, uključujući i sugestije UPCG, i predstavlja instrument koji može, u slučaju njegove dosljedne primjene, da ima vrlo konkretan pozitivan uticaj na pristup finansijama za preduzetnike i mikro, mala i srednja preduzeća – kazali su Pobjedi iz UPCG.

Sličnog su stava i u PKCG koji osnivanje kreditno-garantnog fonda vide kao iskorak ka jačanju sveukupne konkurentnosti ekonomije.

- Posebno uzimajući u obzir da se ovaj fond osniva kako bi se olakšao i povećao pristup finansijskim sredstvima za mikro, mala i srednja preduzeća, preduzetnike i poljoprivredne proizvođače iz registra poljoprivrednih gazdinstava u cilju stvaranja novih radnih mjesta, povećanja lokalne proizvodnje i usluga posebne vrijednosti, unapređenja tržišnog balansa i povećanja prilika za finansiranje kvalifikovanih zajmoprimaca. Takođe, jako je bitno u svemu i da će poseban fokus biti na mikro preduzećima i preduzetnicima, kod kojih je identifikovan najteži pristup finansijama koja su im potrebna za rast - kazali su Pobjedi iz PKCG.

Iz UPCG kažu da su posebno zadovoljni jer su uvažene njihove sugestije koje su se odnosile na Upravni odbor, izvršnog direktora i odnos Centralne banke i kreditno-garantnog fonda, posebno u dijelu usklađivanja sa odredbama Zakona o finansijskom lizingu, faktoringu, otkupu potraživanja, mikrokreditiranju i kreditno-garantnim poslovima.

- Ističemo i značaj uvažavanja sugestije o potrebi izvještavanja kreditno-garantnog fonda prema CBCG, kao i njene nadležnosti za vršenje kontrole fonda. Takođe, kroz ovaj fond prepoznata je potreba da se unaprijedi položaj preduzetnika i osigura lakši pristup povoljnim izvorima finansiranja, uz niže kamatne stope i mogućnost grejs (grace) perioda, ali i da se uvaže specifični izazovi sa kojima se suočavaju žene u biznisu, posebno u kontekstu kolaterala i vlasništva nad nekretninama - navode iz UPCG.

U PKCG se nadaju da će MER ostati pri najavama da će garancije kreditno-garantnog fonda biti usmjerene ka ženama u biznisu, poljoprivredi, turizmu, ICT, proizvodnji i sektoru za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije.

- To je dodatni garant da će se omogućiti rast i razvoj crnogorske privrede kroz održivo iskorišćavanje svih potencijalnih resursa u kojima je moguće ostvariti konkurentsku prednost, odnosno visok stepen produktivnosti i razvoj proizvoda sa većom dodatom vrijednošću. Nadamo se da će tako i ostati kako je najavljivano i da će se to precizirati podzakonskim aktima – navode iz PKCG.

Ipak, u UPCG vide prostor za preciznije normiranje pojedinih odredbi, posebno kada je riječ o kriterijumima raspodjele sredstava i uslovima pod kojima se garantuje kredit.

- Važno je da proces dodjele sredstava bude maksimalno transparentan i pravičan, kako bi se izbjegle bilo kakve zloupotrebe i kako bi sredstva došla do onih kojima su zaista potrebna. Takođe, dodatno razrađivanje podrške za preduzetnice koje nemaju imovinu kao kolateral, može dodatno osnažiti žensko preduzetništvo – ocjenjuju iz UPCG.

Vide prostor i za dodatnu institucionalnu podršku korisnicima fonda kroz savjetodavne usluge, edukaciju i mentorstvo. Smatraju da bi bilo korisno formirati i nadzorno tijelo sa predstavnicima različitih sektora, uključujući i UPCG, koje bi pratilo implementaciju i predlagalo unapređenja u realnom vremenu.

- Uvođenje digitalizovanih i transparentnih procedura za apliciranje i praćenje projekata takođe bi značajno unaprijedilo funkcionalnost fonda - smatraju u UPCG.

Očekuju da će niže kamate, grejs period i manji zahtjevi za kolateralom mnogima olakšati prstup kapitalu koji im je neophodan za širenje kapaciteta, modernizaciju opreme, zapošljavanje i generalno unapređenje poslovanja. Ovo je posebno važno u proizvodnom sektoru, koji se percipira kao posebno rizičan i kojem su dodatne olakšice i te kako potrebne

Iz PKCG vjerujuju da će se kapital fonda, uspješnim i odgovornim upravljanjem i savjesnim korišćenjem dobijenih sredtava, uvećavati i biti jedan od uspješnijih modela podrške.

Tekstom zakona je predviđeno da će CBCG kontrolisati upravljanje rizicima i interne kontrole kreditno-garantnog fonda, a nadzor sprovoditi Ministarstvo ekonomskog razvoja. Upravni odbor biće dužan da izvještaje dostavlja CBCG i Vladi, koja će imenovati odbor sa mandatom od četiri godine. Izvršni direktor biće biran na javnom konkursu, kao i dio odbora.

Iz Vlade je ranije saopšteno da je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pružila tehničku podršku Vladi za osnivanje jedne ovakve institucije.

- Dodatno, podrška EBRD-a omogućava brže pokretanje garantnog fonda u Crnoj Gori, istovremeno osiguravajući da isti bude efikasan i efektivan uz snažno upravljanje i nadzor - kazali su ranije iz Vlade.

To će, kako se dodaje, obezbijediti dugoročnu platformu za druge međunarodne finansijske institucije, uključujući EBRD, za saradnju sa fondom i potencijalno obijezbediti više resursa za ekonomski oporavak i razvoj.

- Ovi ciljevi su u skladu sa strategijom EBRD-a i postojećim angažovanjem u Crnoj Gori, sa fokusom na povećanju konkurentnosti i otpornosti ekonomije. Osnivanje fonda kao nezavisne i neprofitne institucije povećava sposobnost i potencijal fonda za prikupljanje dodatnog kapitala u vidu grantova u saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama i partnerima - objasnili su ranije iz Vlade.

Predloženim zakonskim rješenjem je propisano da kreditno-garantni fond počne sa radom u roku od pola godine od usvajanja zakona i to imenovanjem članova upravnog odbora. Početni kapital od 10,6 mil EUR obezbijediće Vlada, malo preko polovinu u roku od dva mjeseca od stupanja zakona na snagu, a ostatak do kraja marta iduće godine.

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja u obrazloženju ovog prijedloga zakona ukazuju da je cilj da ubrzaju privredni razvoj te da daju podršku onima koji imaju ograničen ili otežan pristup finansiranju.

Time će, kako ocjenjuju, aktivirati onaj dio tržišta koji ima dobre projekte, ali koji bez kolaterala ili nedostatka kreditne istorije ne mogu obezbijediti finansije. Tako se odobravaju krediti koji inače bez kreditno-garantnog fonda ne bi bili odobreni, a i odvija se aktivnost koja u suprotnom ne bi bila realizovana. Iz Ministarstva očekuju da će to uticati na otvaranje hiljade novih radnih mjesta, povećanje prometa i profita te dovesti do opšteg rasta standarda.