Zašto cijena uranijuma naglo raste na zapadnim tržištima?

Cijena uranijuma je skoro učetvorostručena za tri godine, a analitičari predviđaju dalji porast zbog niza geopolitičkih faktora. Rastuće cijene zabrinjavaju kupce na zapadnim tržištima, gdje potražnja eskalira u sklopu dekarbonizacije, dok je ponuda zakomplikovana sankcijama Rusiji i zatvaranjem nekih rudnika u Africi.

Jednako zabrinjavajuća je i slika na nivou obrade. Ruski Rosatom, dakle Rusija, kontroliše oko 40% svjetskih kapaciteta za obogaćivanje uranijuma. Britanski Urenco je sledeći, sa postrojenjima za obogaćivanje u Evropi i Americi. Kineski CNNC je treća po veličini kompanija u industriji, zadovoljavajući rastuću potražnju u Kini.

Međutim, uprkos ulaganjima u izgradnju novih pogona za preradu, zapadna tržišta ostaju u velikoj meri zavisna od uvoza ruskog obogaćenog uranijuma. Na primjer, 27% američkog uvoza goriva za 2023. došlo je iz Rusije, zahvaljujući posebnoj odredbi koja je štitila američke kupce od sankcija protiv Moskve. Ali ova zaštita će isteći 2027. godine, što već utiče na dugoročne ugovore o snabdijevanju - sa cijenama koje su skočile sa 56 USD po jedinici u 2022. godini, na 190 USD danas.

A, ukoliko se smanjena proizvodnja nastavi, cijene će verovatno porasti još više. Postaje jasno da zapadna tržišta moraju istražiti alternativne puteve lanca snabdijevanja ili ulagati u reaktore koji ne zahtijevaju upotrebu obogaćenog uranijuma. Sa nuklearnom energijom koja se reklamira kao najzagarantovaniji izvor energije u eri energetske tranzicije, zapadne vlade moraju da izbjegnu iste greške koje su napravile u snabdijevanju fosilnim gorivima.