Crna Gora će ostvariti prosječan ekonomski rast od 3,7% - Očekuje se usporavanje inflacije i početak snažnog investicionog ciklusa

Prema preliminarnim projekcijama Ministarstva finansija, crnogorska ekonomija će u srednjem roku ostvariti prosječan godišnji rast od 3,7%, odnosno po godinama 4,8% u 2025, te 3,2% i 3,1% u 2026. i 2027. godini. Usljed usporavanja pritisaka cijena na evropskom nivou, očekuje se postepeno usporavanje inflacije, koja će prosječno iznositi 2,9% u periodu 2025-2027. godine.

To se može vidjeti u Programu ekonomskih reformi o 2025. do 2027. godine koje je Ministarstvo finansija stavilo na javnu raspravu.

Kako je navedeno, prognoze rasta za srednjoročni period temelje se na nastavku trenda rasta domaće potrošnje, intenziviranju investicionog ciklusa kroz olakšanje biznis barijera, ali i povoljnim kretanjima u turizmu.

- U narednim godinama, očekuje se nastavak visoke privatne potrošnje, na bazi implementacije mjera fiskalne reforme, kroz povećanje minimalne zarade od 600 EUR za zaposlene do petog nivoa kvalifikacije obrazovanja, odnosno 800 EUR za šesti i veći stepen obrazovanja, kao i rasta prosječne zarade usljed smanjenja stope doprinosa na penzijsko invalidsko osiguranje sa ukupno 20,5% na 10%. Privatna potrošnja biće intenzivirana i na bazi porasta zaposlenosti, ekspanzije kreditne aktivnosti, većih doznaka iz inostranstva, uz dalje povećanje prosječne penzije - piše u dokumentu.

Lična potrošnja domaćinstava će shodno reformi poreske politike, biti naročito snažna u 2025. godini, u kojoj je prognoziran njen rast od 7,2%.

- U srednjem roku, usljed visoke tekuće budžetske i rasta javnih investicija, prognozira se da će javna potrošnja rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,6% - navedeno je.

Kako piše u Programu ekonomskih reformi, imajući u vidu posljednje podatke o stopi inflacije koja je nakon rekordnih dvocifrenih nivoa u prethodne dvije godine, najniža od 2021. godine, u narednom srednjoročnom periodu očekuje se dodatno usporavanje inflacije.

- U periodu od 2025. do 2027. godine, prognozirana je prosječna stopa inflacije od 2,9%. Postepenom ublažavanju stope inflacije u narednom trogodišnjem periodu doprinijeće smirivanje eksternih kretanja, čiji je budući razvoj i dalje neizvjestan. Stagnaciji i padu domaće mjesečne inflacije od 0,4% u septembru 2024, doprinijelo je sprovođenje programa Vlade za ograničavanje marži, dok je prognozirano da će stabilizacija makroekonomskog okruženja u narednom periodu dodatno doprinijeti ublažavanju inflatornih pritisaka - navodi se u Programu.

Trendovi na tržištu rada, dodaje se, takođe prate rast ekonomije.

- U periodu od 2025. do 2027, projektovan je rast broja zaposlenih od oko 2% prosječno godišnje. U narednom periodu, shodno planovima domaćih politika usmjerenih na smanjenje nezaposlenosti i poboljšanje tržišta rada, očekuje se rast zarada od oko 6% prosječno, koji ukazuje povećanje kupovne moći stanovništva. Prema projekcijama, prosječna stopa nezaposlenosti će na kraju projektovanog horizonta iznositi 9,2%, uslovljena bržim smanjenjem broja nezaposlenih od prvobitno prognoziranog - piše u dokumentu.

Napominje se i da domaće tržište rada u proteklom periodu karakteriše izraženi nedostatak radne snage, naročito tokom ljetnje turističke sezone, uz porast broja izdatih dozvola za privremeni rad stranaca.

Prospekti srednjoročnog ekonomskog rasta podržani su strateškim prioritetom ispunjavanja EU agende u procesu pristupanja Crne Gore, s posebnim naglaskom na Plan rasta EU i dostupne finansijske instrumente koji podržavaju domaće razvojne projekte i reformske mjere.

- Dodatno, pristupanje Crne Gore jedinstvenom prostoru plaćanja u eurima (SEPA), predstavlja ključan korak u usklađivanju crnogorskog finansijskog sistema sa EU standardima, jačanje integracije i unaprjeđenje efikasnosti i sigurnosti prekograničnih plaćanja. Crna Gora ostaje čvrsto posvećena daljoj implementaciji reformi predviđenih Reformskom agendom i stvaranju boljih uslova za građane i privredu, s ciljem jačanja stabilnosti i konkurentnosti domaće ekonomije - ističe se.

Sa potrošne strane, u Programu se navodi nekoliko komponenti makroekonomskih prognoza od 2025. do 2027.

- Dinamiku rasta ekonomije Crne Gore u srednjem roku, dominantno će opredijeliti snažna domaća potražnja, sa privatnom potrošnjom i investicijama kao pokretačima privredne aktivnosti. Lična potrošnja domaćinstava biće podstaknuta rastom u turizmu i povezanim djelatnostima, rastom zaposlenosti i zarada, kreditne aktivnosti i doznaka iz inostranstva - pojašnjeno je.

Lična potrošnja domaćinstava će usljed implementacije reforme poreske politike, biti naročito snažna u 2025. godini sa rastom od preko 7% realno.

- Sa druge strane, predviđa se rast potrošnje države od 2,6% godišnje, usljed visoke tekuće potrošnje i planiranih kapitalnih ulaganja finansiranih iz javnih izvora. Makroekonomski okvir u srednjoročnom periodu predviđa nastavak oporavka i intenziviranje investicione aktivnosti, s prosječnom godišnjom stopom rasta od oko 5%, na osnovu javnih ulaganja u infrastrukturu, prosvjetu, zdravstvo i digitalizaciju, kao i na osnovu značajnih investicionih planova privatnog sektora, primarno u sektorima energetike i turizma - navodi se.

Dinamika rasta investicija biće podstaknuta Planom rasta EU, koji omogućava pristup finansijskim sredstvima za realizaciju kapitalnih projekata i sprovođenje strukturnih reformi.

- Dalje ublažavanje inflatornih pritisaka, nastavak smanjenja ključnih kamatnih stopa i unaprjeđenje domaćeg regulatornog okvira u srednjem roku, moglo bi doprinijeti povoljnijim investicionim prospektima - pojašnjeno je.

Neto izvoz će imati marginalni negativni efekat na privredni rast u narednim godinama, uprkos rastu u turizmu, zbog rasta uvoza za potrebe lične i investicione potrošnje.

U dokumentu piše i da se u narednoj godini očekuje nepovoljan trgovinski bilans zbog planirane rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja i privremene obustave rada ovog postrojenja, a usljed povećane potrebe za električnom energijom koja čini značajan segment domaćeg izvoza.

- U srednjem roku, predviđa se kontinuirani rast turističkog sektora, s prosječnim godišnjim povećanjem prihoda od oko 6% i daljom diversifikacijom strukture gostiju. U skladu sa povećanjem potrošnje i investicija, očekuje se rast uvoza od 3,5% godišnje u periodu 2025-2027. Takođe, predviđa se da će uvoz apsorbovati značajan dio povećane potrošnje i investicija, imajući u vidu nisku domaću proizvodnu bazu, što bi moglo predstavljati izazov za privredni rast u srednjem roku - pojašnjeno je.

Kada je riječ o ekonomskim indikatorima, u dokumentu stoji da će se deficit tekućeg računa platnog bilansa spustiti sa procijenjenih 12,6% BDP-a u 2024, na 10,3% BDP-a u 2027. godini, kao rezultat predviđene dinamike uvoza i izvoza, uz povećanje suficita na računima usluga, kao i primarnog i sekundarnog dohotka.

Učešće neto stranih direktnih investicija (neto SDI) projektovano je na oko 6,8% BDP-a u srednjem roku.

- Novoodobreni krediti će nastaviti da stimulišu rast privredne aktivnosti uz znatno brži rast blizu 10%, usljed ublažavanja kreditnih uslova i pada kamatnih stopa, kao i usljed povećanja raspoloživog dohotka građana i većeg kreditiranja privrede shodno reformi poreske politike - navedeno je.

Zaposlenost će, nakon snažnog rasta u prethodnim godinama, u periodu od 2025. d0 2027. bilježiti umjereniji rast, uz prosječnu godišnju stopu od oko 2%.

- Stopa nezaposlenosti će se prema projekcijama, spustiti sa 11,7% u 2024, na 9,2% u 2027. Rast zarada u srednjem roku procijenjen je na oko 6% godišnje, shodno povećanju minimalne i prosječne zarade u ekonomiji - piše u Programu.

Kada je riječ o inflaciji, očekuje se da će se smanjiti sa 3,7% u 2024. na nivo od 2,3% na kraju projektovanog perioda (2027), uz prognoziranu dinamiku kretanja domaćeg privrednog ciklusa i smirivanje inflatornih pritisaka u Evropi i na globalnom nivou.

- Gledajući sa proizvodne strane, rast crnogorske ekonomije u srednjem roku će dominantno opredjeljivati sektori turizma sa rastom od 6% godišnje, poljoprivrede koja će rasti 7% i građevinarstva sa rastom od 4%, u skladu sa projektovanom dinamikom investicija - navodi se.

Planirano ostvarenje makroekonomskih i fiskalnih pokazatelja u srednjem roku zasnovano je na tekućim planovima i politikama, pretpostavkama privrednog ciklusa u EU, uz predviđene mjere reformi kojima će se ostvariti osnovni scenario prognoziranih kretanja. Ipak, usljed neizvjesnog konteksta domaćeg i eksternog okruženja u kojima se odvija privredna aktivnost, projektovani pokazatelji su podložni promjenama usljed identifikovanih rizika po makroekonomsku i finansijsku stabilnost.

Kako jedan od ključnih rizika koji bi mogao da utiče na prospekte rasta navedeno je usporavanje evropske ekonomije i trajući inflatorni pritisci, gdje ranjivosti domaće ekonomije ostaju snažno izražene.

- Efekti značajnijih promjena u privrednim trendovima EU, se dominantno odnose na potencijalno niži rast turizma u Crnoj Gori, investicija i potrošnje, a posljedično i na niži ekonomski rast - navedeno je.

Jedan od rizika je i sporija dinamika implementacije investicionih planova i strukturnih reformi u ekonomiji, koja može dovesti do usporavanja ekonomskog rasta i ostvarenja prihoda budžeta.

Takođe, klimatske promjene mogu imati efekte po dinamiku rasta ekonomije u srednjem roku, usljed uticaja na sektore turizma, poljoprivrede i energetike.