NavMenu

Treći sajam Vinska vizija u Beogradu od 22. do 24. novembra

Izvor: Beta Srijeda, 20.11.2024. 08:31
Komentari
Podeli
Sa prve Vinske vizije održane 2022. godine (Foto: eKapija / Aleksandra Kekić)Sa prve Vinske vizije održane 2022. godine
Vlada Srbije najavila je da će se na trećem međunarodnom sajmu vina, hrane, rakije i turizma "Vinska vizija Otvorenog Balkana", od 22. do 24. novembra na Beogradskom sajmu, predstaviti 650 vinarija, destilerija i gastronomskih kompanija iz 38 zemalja.

Na sajam će, kako je navedeno, doći predstavnici, između ostalog i iz Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Australije, Holandije, Južne Afrike, Libana, Meksika, Portugalije, Švajcarske, Tunisa, Ugande, Velike Britanije. U saopštenju je istaknuto da ovogodišnji sajam dovodi brojne stručnjake iz oblasti vinarstva, među kojima će biti sedmoro nosilaca zvanja "Master of Wineˮ (MW), najprestižnije titule u vinskom svijetu, koji će učestvovati i u radu međunarodnog žirija koji će ocjenjivati balkanska vina na takmičenju "Vinski trofej Otvorenog Balkanaˮ.


U okviru trećeg izdanja tog nadmetanja, 25 vinskih sudija ocijeniće više od 900 vina iz Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, a najbolji među njima biće nagrađeni.

Domaći i strani vinski stručnjaci održaće i niz predavanja, radionica i vođenih degustacija, među kojima su i one posvećene vinima od autohtonih sorti. Na predavanjima će se govoriti i o teroarima Srbije i Balkana, marketinškim strategijama u vinskom biznisu, kreiranju savršene vinske karte, ali i o velikim vinima i poznatim regionima svijeta.

Istovremeno, od 22. do 24. novembra, na pratećem događaju "Vizija hrane Otvorenog Balkana" (Food Vision), okupiće se lideri prehrambene industrije i kulinarstva.

Tokom trajanja sajma, posjetioci će moći da prisustvuju takmičenjima mladih kuvara i kuvarskih timova, kao i brojnim radionicama i predavanjima. Kako je navedeno, u edukativnom programu manifestacije biće održano više master klas sesija i motivacionih predavanja, koje će voditi najpriznatiji stručnjaci iz sveta gastronomije.

Posjetioci će imati priliku da uživaju u Gastro teatru – predstavljanju najboljih restorana i hotela iz Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, koji će pripremati set menije iz tri sleda, u kombinaciji sa vinima po odabiru najboljih somelijea iz Srbije.

Napravljena je i posebna digitalna platforma za zakazivanje B2B sastanaka i do sada su potvrdili učešće distributeri i profesionalni kupci iz više od 48 zemalja.

Centralno mjesto u Hali 3 beogradskog sajma će zauzeti zajednički štand tri nacionalne turističke organizacije zemalja Otvorenog Balkana, na kome će zajedno predstaviti turističku ponudu i kulturno nasljeđe sve tri zemlje.

Ovogodišnji fokus skupa je na održivosti, nasljeđu i modernim ukusima, temama koje su u skladu sa dinamičnom gastro scenom u Srbiji i vizijom saradnje i razmene sajma "Vinska vizija Otvorenog Balkanaˮ.

Sajam će za posjetioce "Vizije hrane" biti otvoren 22. novembra u 10 sati, dok će prvi dan "Vinske vizije Otvorenog Balkana" - 22. novembar, biti otvoren samo za predstavnike medija i profesionalne posetioce sa pozivnicama.

Od 23. novembra do 24. novembra "Vinska vizija Otvorenog Balkana" biće dostupna svima sa ulaznicama.
Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Opis:
Preteča preduzeća Beogradski sajam bilo je Društvo za priređivanje sajma, formirano 1923. (1933) godine. Postojao je problem adekvatne lokacije, ali povezivanjem Zemuna sa Beogradom i izgradnjom Mosta kralja Aleksandra stvoreni su preduslovi da se i taj problem reši. Godine 1937. na levoj obali Save, na prostoru danas poznatom kao Staro sajmište, izgrađen je sajamski kompleks sa 26 paviljona različite namene i vlasništva, a izlagačima je na raspolaganje stavljeno 17.000 kvadratnih metara prostora pod krovom i još 20.000 na otvorenoj površini. Prvi Beogradski sajam otvoren je 11. septembra 1937. godine.

Drugi svetski rat prekinuo je aktivnosti Beogradskog sajma, a sajamski kompleks pretvoren je u nacistički koncentracioni logor, "Jevrejski logor Zemun", u kome je izvršen veliki pogrom Jevreja, odn. kasniji Prihvatni logor za različite taoce.

Narodni odbor Beograda 13. maja 1953. godine je doneo odluku o izgradnji novog sajamskog kompleksa. Početku izgradnje je prethodio konkurs na kojem je prva nagrada dodeljena projektu arhitekata Vladete Maksimovića i Milorada Pantovića. Nakon toga se ipak, na inicijativu investitora, odustalo od prihvaćenog prvonagrađenog projekta, sa željom da kroz monumentalniju arhitekturu država bolje prikaže, a beogradska arhitektura da bude ravnopravnije uključena u savremene evropske tokove.Zbog toga je arhitekta Milorad Pantović obišao najmodernije evropske sajmove, i sa novim timom saradnika, inženjerima Brankom Žeželjem i Milanom Krstićem, izneo nov projekat koji je sproveden i kojim je Beogradski sajam dobio izgled kakavi ma danas. (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.