NavMenu

Upozorenje evropskih udruženja za zaštitu potrošača: Proizvođači smanjuju kvalitet i pakovanja namirnica, a dižu cene

Izvor: Politika Srijeda, 09.10.2024. 15:03
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: hxdyl/shutterstock.com)Ilustracija
Holandsko udruženje potrošača objavilo je istraživanje koje je pokazalo značajan pad kvaliteta prehrambenih proizvoda zbog inflacije. Ovi podaci su ponovo u prvi plan stavili termine šrinkflacija i skimpflacija koji pokazuju kako se u kriznim ekonomskim vremenima proizvođači igraju s pravima potrošača, varajući ih tako što smanjuju pakovanja bez upozorenja ili snižavaju kvalitet, a istovremeno povećavaju cijene. Nedavna studija Holandske agencije za zaštitu potrošača je pokazala kako je postotak ribe u ribljim štapićima Albert Heijn pao za 20 odsto, dok se cijena povećala za 40 procenata. U ulju za kuvanje "bertoli" se udio maslinovog ulja smanjio sa 20 na sedam odsto, a u supi iz kesice "džambo čiken" udio piletine sa 8,6 na 5,8 procenata.

Biljana Borzan iz Odbora za zaštitu potrošača EU rekla je da, prema njenom istraživanju, iz Hrvatske čak 76% građana je primijetilo značajan pad kvaliteta hrane i higijenskih proizvoda za istu ili višu cenu.

- Problem skimpflacije, odnosno uštede na račun kvaliteta sastojaka je taj što je to prosječnom građaninu jako teško dokazati, a vrlo često nije ni označeno na ambalaži. Građani Hrvatske su primijetili i pad kvaliteta usluga - rekla je ona i navela primjer da čak 66 odsto ispitanika u Hrvatskoj smatra da su prije za istu cijenu dobijali, na primjer, bolji hotelski smještaj ili više sadržaja dok kupuju ulaznice za neke događaje.

Skimpflacija i šrinkflacija


- Problemi skimpflacije idu paralelno uz šrinkflaciju, odnosno smanjenje pakovanja proizvoda na proizvodima čije cijene ostaju iste. Čak 94,5% naših građana je primijetilo da u supermarketima dobijaju tanje čokolade, manje teglice dječje hrane ili manju gramažu testenine, a cijene su ostale iste. Industrija ponovo želi da štedi preko leđa potrošača – upozorila je Borzanova.

Kupci posebno u istočnoj Evropi su dosad imali iskustva uglavnom sa šrinkflacijom, a sada pošto je prošao talas velikih poskupljenja i cijene su i dalje visoke, suočavaju se sa skimpflacijom. Ovaj izraz koji je nastao od engleske riječi za "štedjeti" ili "raditi nešto nekvalitetno" lansirala je američka medijska mreža NPR prije nekoliko godina. Ovaj fenomen u kome proizvođači smanjuju kvalitet proizvoda, a istovremeno povećavaju cijene širi se trenutno očigledno svuda, čim na to upozoravaju i evropski borci za prava potrošača. Da podsjetimo da su posle početka rata u Ukrajini proizvođači pomfrita zamijenili suncokretovo ulje palminim jer se ogromna količina svjetske proizvodnje suncokreta nalazi u Rusiji i Ukrajini. Ulja nije bilo u tom trenutku. Ono je prvo uvedeno iz potrebe, a onda su proizvođači shvatili da im je to jeftinije i zadržali su ga. Iako je suncokretovo ulje odavno dostupno u dovoljnim količinama, prema podacima zaštitnika potrošača, samo se jedan od ispitanih proizvođača vratio kvalitetnijem proizvodu. Ostali i dalje koriste palmino ulje.

Ono što još više zabrinjava jeste to što oni ne mijenjaju ni na deklaraciji proizvoda ovu izmjenu iako nutritivne vrijednosti više ne odgovaraju onome što piše na etiketi. Palmino ulje je jeftinije i nezdravije od suncokretovog zbog većeg udjela zasićenih masnih kiselina. U početku su proizvođači dobili odobrenje da takva pakovanja mogu da idu na police jer nisu imali vremena da odštampaju nova, ali niko ih s vremenom nije zamijenio, niti je bilo kontrola koje bi to utvrdile. Umjesto da izmjene listu sastojaka i nutritivne vrijednosti, oni su samo naveli da proizvod sadrži palmino ulje umjesto suncokretovog, ali je to naravno prošlo nezapaženo kod potrošača kojima je ovakva informacija namijenjena.


Manje i kvalitetnih sastojaka u proizvodu

Nije ovo jedini primjer. Mnogo ih je kako na evropskom tržištu tako i kod nas. Da podsjetimo da je prošle godine Centar za savjetovanje potrošača iz Hamburga objavio primjer čokolade iz velikog lanca supermarketa Aldi Nord. Čokolade njihove robne marke su, rečeno je, izgubile na kvalitetu - umjesto 45 odsto marcipana, koristi se svega 38 procenata. U drugim vrstama je pronađeno manje pistaća i nugata. Uz to su sve čokolade, bez obzira na pad kvaliteta, poskupele za 20 evrocenti. Tako je na tržištima koja imaju makar kontrole i jake potrošačke organizacije, pa kupci makar mogu da saznaju šta ih čeka na policama. Na našem tržištu je sve više proizvoda privatne robne marke na kojoj trgovci više zarađuju, a kupcima je jeftinije.

Postavlja se pitanje da li iko kontroliše ove proizvode, njihove deklaracije i sastojke. Vjerovatno ne. Dolazimo do priče o tome da veliki brendovi gube trku protiv trgovačkih robnih marki. Brendovi jesu skuplji, ali makar možemo da računamo na ispravne deklaracije, a valjda i na sastav koji odgovara onome što piše na etiketi. Valjda. Ili više nikome kao kupci ne možemo vjerovati.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.