Filipović: Gubimo poklonjene skupe kadrove iz Rusije i Ukrajine

Predstojeći popis će pokazati da u Crnoj Gori trenutno živi i radi oko 20% stranih državljana, a država Crna Gora nema nikakvu strategiju, niti plan u vezi s tim. Prednjače Rusi i Ukrajinci, kojih, prema nekim procjenama, trenutno ima više od 100.000 i koji su od izbijanja rata u Ukrajini znatno doprinijeli popunjavanju crnogorskog budžeta.

Nedostatak strategije i plana doveo je do toga da ti ljudi, koji su uglavnom bave zanimanjima koja su deficitarna u Crnoj Gori i koji su donijeli znatne količine gotovog novca, koji je odmah stavljen u legalan promet, naglo počnu da napuštaju Crnu Goru i da odlaze u susjedne Srbiju i Hrvatsku, ali i Bosnu i Hercegovinu.

Ekonomski i finansijski analitičar Oleg Filipović tvrdi da Crna Gora nije iskoristila sve mogućnosti kada su u pitanju strani državljani koji su u dužem periodu živjeli u našoj državi.

- Gubimo skupe kadrove u koje nismo uložili nijedan cent, već smo ih maltene dobili kao poklon, koji nismo uspjeli da iskoristimo. Benefiti koje smo imali od stranaca koji su došli u Crnu Goru zbog raznih okolnosti višestruki su. Mogu se posmatrati kroz prizmu finansija, što je direktno uticalo na BDP i na povezane prihode u budžetu, a, sa druge strane, došlo je do povećane aktivnosti u IT industriji i turizmu - kazao je Filipović za "Dan".

On tvrdi da je odnos Crne Gore prema tim stručnjacima bio iznenađujuće ravnodušan, što je doprinijelo da oni odu u susjedne države.

- Nažalost, nismo reagovali na vrijeme i stvorili preduslove da oni ostanu i da iskoristimo njihovo znanje, uključimo ih u sistem i imamo direktnu korist. Trebalo je i treba da postoji nacionalna strategija kako privući i zadržati kadrove ovog tipa - ističe Filipović.

Naglašava da su to bili gotovi kadrovi koje je samo trebalo uposliti na pravi način.

- U finansijskom smislu, ovaj tip kadrova je obučavan u matičnim zemljama. Dakle, investicija u njih je sa naše strane nula, a dobijena vrijednost kadrova toga tipa se u finansijskom smislu mjeri na desetine hiljada eura na godišnjem nivou, plus preneseno znanje i tehnike kojih nema kod nas, a koje su primjenjive u sektoru sajber bezbjednosti, finansijskih transakcija i vještačke inteligencije - ističe Filipović.

Kako je ukazao, mnoge zemlje u regionu iskoristile su ovu situaciju i omogućile ovakvim kadrovima boravak i zaposlenje, a sve pod boljim uslovima nego što su imali kod nas.

- Smatram da treba da izradimo strategiju privlačenja kadrova kako bismo i mi iskoristili velike migracije i jeftino dobili profesionalno sposobne kadrove - zaključuje Filipović.

Ogroman broj doseljenih Ukrajinaca, Rusa i Bjelorusa, petina ukupnog broja crnogorskog stanovništva, izvjesno ima pozitivan uticaj na crnogorski BDP, jer ovdje i zarađuju i troše svoj novac.

Zbog ovako velikog priliva stranaca, najveći udar pretrpjeli su podstanari u Crnoj Gori, kao i oni koji su namjeravali da kupe nekretninu, jer su cijene nekretnina otišle u nebo, dok su istovremeno porasle kamate na stambene kredite, pa je prosječnoj porodici gdje oba roditelja rade za minimalac ili nešto više postalo nemoguće kupiti stan, ali i plaćati zakup. Najviše stranih đaka je u školama u Budvi, Baru i Herceg Novom, što govori da oni najradije biraju naše primorje, koje je već neuporedivo više naseljeno nego sjever Crne Gore, a taj trend traje.

Osim Ukrajinaca, Rusa i Bjelorusa, u Crnoj Gori boravi i veliki broj Turaka, pretpostavlja se oko 10.000. U Crnoj Gori je u prošloj godini poslovalo 18,4 hiljade preduzeća u stranom vlasništvu, što je 25,4% više u odnosu na 2021, pokazuju podaci Monstata.