NavMenu

Hotelski smještaj u kontinuitetu bilježi rast - Ruse i Ukrajince pokušaćemo da zamijenimo gostima sa Zapada

Izvor: Dan Utorak, 13.08.2024. 14:12
Komentari
Podeli
(Foto: Unsplash/Laurynas Žižys)
Crna Gora tokom prvih šest mjeseci ove godine bilježi smo rast od 25% u dolascima iz Velike Britanije, Njemačke i Francuske u odnosu na isti period lani, dok je u poređenju sa 2019. godinom ostvaren rast od 78%, kazala je za Dan direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore Ana Tripković Marković.

Kada je riječ o zvaničnim podacima o broju turista, trenutno raspolažu samo podacima za prvih šest mjeseci.

- A prema njima, turistički promet je u periodu od januara do jula bio na istom nivou kao prethodne godine, dok smo u odnosu na 2019. godinu bilježili rast od 17% - kazala je za Tripković Marković.

Međutim, kako je dodala, raspolažu i podacima koje dobijaju od lokalnih turističkih organizacija na nedjeljnom nivou. U pitanju je brojno stanje na dan i ti podaci su nezvanični, ali se koriste kao okvirni pokazatelj kretanja turističke sezone. Poslednji podaci kojima raspolažu su od 8. avgusta, a prema njima, u Crnoj Gori je boravilo 196.000 turista, što je na istom nivou u odnosu na prethodnu godinu. Prema istim podacima, najveći broj turista je u Budvi, Ulcinju, Herceg Novom i Baru. Hotelski smještaj u kontinuitetu bilježi rast u odnosu na prethodne godine, te je ove sedmice registrovan rast od pet odsto u odnosu na prethodnu godinu i rast od 18% u poređenju sa 2019. godinom.

- Dok ne dobijemo zvanične podatke, kao jedan od najmjerodavnijih pokazatelja realizacije turističke sezone, koristimo i podatke o prihodima od boravišne takse. Prema podacima Ministarstva finansija, prihod od boravišne takse, odnosno dio prihoda koji ide u državni budžet, iznosi 1.273.347,82 EUR, što je 3,25% više u odnosu na isti period prethodne godine - kaže Tripković Marković.

Ona je kazala da fokus NTO CG na tržišta Velike Britanije, Njemačke i Francuske nije vezan samo za ovu turističku sezonu, već je dio dugoročne strategije.

- Turisti sa ovih tržišta su uglavnom visokoplatežni gosti, što ne samo da doprinosi povećanju prihoda u turizmu, već i podržava razvoj održivog turizma kao naš dugoročni cilj. Vjerujemo da je otvaranje novih avio-linija, ali i naše aktivnosti, doprinijelo rastu turističkog prometa sa tih tržišta. Tako smo tokom prvih šest mjeseci ove godine bilježili rast od 25% u ostvarenim dolascima u odnosu na isti period lani, dok je u poređenju sa 2019. godinom ostvaren rast od 78%. Kada je riječ o Njemačkoj, istakla bih posebno destinacijski forum gdje je bilo prisutno oko 60 njemačkih tur-operatora, a i u narednom periodu nastavićemo saradnju sa ključnim donosiocima odluka njemačke turističke industrije. Ove godine ćemo posredstvom velike marketinške kampanje imati intenzivniju promociju i putem digitalnih kanala, a koja će obuhvatiti tržišta Velike Britanije, Njemačke i Francuske. Naravno, postoje još neka tržišta u kojima vidimo veliki potencijal, poput baltičkih zemalja, Skandinavije, SAD i drugih - navela je.

Govoreći o tržištima Rusije i Ukrajine i tvrdnjama da je turista manje i da nismo uspjeli da nadomjestimo goste iz ove dvije zemlje, Tripković Marković pojašnjava da su u jednom periodu tržišta Rusije i Ukrajine činila su i do četvrtine noćenja, odnosno petine dolazaka u turističkom prometu Crne Gore.

- Jasno je da je izostanak turista iz tih zemalja pred početak predsezone prijetio da značajno utiče na ukupan turistički promet. NTO je ranije već zauzela strategiju diverzifikacije turističkog tržišta i u okvirima budžeta kojim raspolaže uspjela da tokom prethodne godine promoviše Crnu Goru u oko 30 zemalja svijeta. Činjenica da je u 2023. godini ostvaren rast u dolascima turista od 23,17% u odnosu na 2022. godinu i 11,05% u odnosu na 2019. godinu govori u prilog tome da je izostanak organizovanih turističkih dolazaka iz Rusije i Ukrajine nadomješten dolascima sa drugih tržišta. Vjerujemo da su i aktivnosti NTO jedan od faktora koji je tome doprinio - kazala je.

Kada je riječ o stvarima koje treba ispraviti kada je turistička ponuda Crne Gore u pitanju, kaže da je ključno unaprijediti infrastrukturu, ali i smještajne kapacitete u manje razvijenim područjima koja imaju veliki potencijal, ali su manje poznata.

- Potrebno je dodatno diversifikovati turističku ponudu i obogatiti je sadržajima, poput kulturnih tura, gastronomskih iskustava, velnesa. Turisti sve više traže autentična i jedinstvena iskustva, pa bi širenje ponude u ovom pravcu moglo znatno doprinijeti povećanju posjete. Još jedan važan aspekt je kontinuirana edukacija turističkih radnika kako bi se podigao nivo usluge i osiguralo da svaki posjetilac doživi najbolje moguće iskustvo. Zadovoljni gosti su najbolji ambasadori naše zemlje i njihova pozitivna iskustva ključna su za afirmaciju destinacije. Konačno, važno je dalje razvijati i održavati strategije održivog turizma. Turisti danas sve više cijene destinacije koje njeguju održivost, pa bi dodatne inicijative u tom pravcu mogle povećati atraktivnost Crne Gore na globalnom tržištu - poručuje direktorica NTO.

Turista iz Srbije i BiH više nego 2019. godine

Govoreći o broju turista i noćenja koja su ostvarili gosti sa nama tradicionalnih tržišta iz Srbije i Bosne i Hercegovine, Tripković Marković kaže da prema podacima Monstata uglavnom bilježimo dobre rezultate i rastuće trendove kada je u pitanju posjećenost sa tih tržišta.

- Tako smo tokom prvih šest mjeseci tekuće godine sa tržišta Srbije imali 117.850 turista, što je za oko 10% više u odnosu na isti period 2023. godine i za 35% u odnosu na 2019. godinu, dok je kod noćenja zabilježen rast od oko 17% u odnosu na uporedni period prethodne godine i rast od oko 60% u poređenju sa 2019. godinom. Kada je riječ o tržištu BiH, ostvaren je rast od tri odsto u poređenju sa prvih šest mjeseci i rast od 30% u poređenju sa 2019. godinom, dok je kod ostvarenih noćenja sa ovog tržišta zabilježen rast od oko devet odsto u odnosu na 2023. godinu, te rast od oko 45% u poređenju sa 2019. godinom. Prema podacima Ministarstva finansija, prihod od boravišne takse, odnosno dio prihoda koji ide u državni budžet, iznosi 1.273.347,82 EUR, što je 3,25% više u odnosu na isti period prethodne godine - zaključuje Ana Tripković Marković za Dan.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.